Nivio Stojnić, načelnik Općine Tar-Vabriga voli improvizirati

Nivio Stojnić, po struci ugostitelj, vlasnik ribarskog obrta, načelnik je Općine Tar-Vabriga punih 17 godina. I još malo povrh toga. Na čelo općine koja ima nešto više od dvije tisuće stanovnika došao je kao kandidat IDS-a, a mandat koji mu se bliži kraju osvojio je kao nestranački kandidat. Izašao je iz stranke nakon ružnog ispada prema novinarki koja je propitivala povezanost njegove funkcije načelnika i upletenost u građevinski biznis u Općini kojom upravlja. Njegovi sumještani mu to nisu uzeli za zlo i 2021. godine ponovno su ga izabrali voditi Općinu u čijem vijeću veliku većinu čine vijećnici izabrani s liste IDS-a. Budući da između načelnika i Općinskog vijeća nema trzavica, očito je zadovoljan i IDS pa nas je zanimalo kani li ove godine Stojnić u utrku za još jedan mandat.

„Ne znam. Nisam razmišljao. Volim improvizirati“, odgovorio je lukavo se smješkajući. Očito nema smisla insistirati, pa iz razgovora o sadašnjem stanju u Općini saznajemo da Tar i Vabriga rastu, da je povećanje proračuna od 2,5 milijuna eura u odnosu na lanjski (ove godine plan je 10,2 milijuna eura) realan, jer se povećavaju prihodi od komunalnih naknada i doprinosa ali i drugi izvorni prihodi. U Općini su osim Tara i Vabrige tri veća i tri manja naselja, a sva su, osim Gedići, opremljena gotovo potpuno. U Gedićima upravo rede na prvoj fazi odvodnje. „Velika su komunalna ulaganja i veliki troškovi održavanja jer Općina od 2.400 stanovnika u četiri turistička mjeseca ima trideset tisuća gostiju“, kaže načelnik za čijeg je mandata uređena ribarska luka i interpretativni centar u Santa Marini, uređena je dvorana boćališta i svlačionice za boćare i nogometaše, uređen je i prostor za liječničku ambulantu – spominjemo samo najveće investicije i pitamo je li što od onoga što je obećao ostalo neostvareno.

„Ostao je Kaštel. To je komplicirano jer je zgrada povezana s privatnom nekretninom i zato nam nije odobren projekt koji smo kandidirali za europske novce. Inače je problem s EU fondovima, zapravo to nije problem i dobro je jer ne stječemo prednost po indeksu slabije razvijenosti. Ali, zato jer smo dobrostojeći, mnogi nam europski izvori sufinanciranja nisu naklonjeni. Mislili smo Kaštel pretvoriti u muzej, ali sad ćemo projekt prilagoditi, dodati mu komercijalnu dimenziju u manjem dijelu i kandidirati HABOR-u za kredit i sufinanciranje do 40 posto. Izvorni projekt je bio oko šest milijuna eura, ovaj prilagođeni je četiri milijuna i uz bespovratni dio ćemo to moći financirati kroz jedno tri godine uz kredit koji ćemo vraćati 12 godina“, objašnjava Stojnić. Dodaje kako ostaje izgraditi jednu manju atletsku stazu i rukometno igralište ispod vrtića. Zemljište je otkupljeno i na redu je projektiranje. S državom koja je vlasnica 92 posto zemljišta i privatnim vlasnicima u osam posto površine rješavaju imovinsko pravne poslove za potrebe gradnje servisne, odnosno obrtničke zone uz uljaru. Načelnik veli da je to nasušna potreba.

Jedan naš čitatelj sugerirao je svim načelnicima Poreštine i porečkom gradonačelniku kako bi trebalo riješiti sigurnosni prometni problem biciklista na cestama proširenjem prometnica i ucrtavanjem biciklističke staze. Načelnik Stojnić slaže se da postoji problem, ali i da ga nije lako riješiti, jer se takvi radovi moraju dogovarati s Hrvatskim cestama i obavljati u fazama. Projektom obnove cesta Tar-Lanterna i Tar-Poreč predviđena je i biciklistička staza. U predstojećoj obnovi ceste Tar-Kaštelir, o kojoj su pitali naši čitatelji, nije predviđena biciklistička staza. Radi se o pojačanom održavanju a od procijenjenih 600.000 eura troška Općina je predvidjela sudjelovati sa 350.000 eura. Biciklističku stazu, kaže načelnik, moglo bi se planirati u drugoj fazi. Ugovor o radovima bit će potpisan za koji dan a radit će se vjerojatno tek nakon ove turističke sezone, procjenjuje Stojnić.

Na čitateljsko pitanje o gradnji stanova za lokalno stanovništvo, koji bi bili jeftiniji od POS stanova Stojnić kaže da u Općini nema obitelji ni pojedinaca koji nemaju sigurno stanovanje, a sumnjičav je i u vezi potrebe za POS stanovima: „Moja djece nemaju niti jednu nekretninu i oni bi se legalno isto mogli prijaviti za kupnju POS stanova, ali oni nemaju stvarno za tim potrebu. I nisu jedini takvi. Ako roditelji imaju dva - tri stana ili apartmana, neće ih ostaviti susjedima, nego svojoj djeci. No, svejedno idemo u taj projekt. Sada smo odredili lokaciju u Rošinima, gdje je parcela u državnom vlasništvu. Mi ćemo riješiti te imovinsko pravne odnose i komunalije, a ostalo će onda ići po ustaljenom redoslijedu“, kaže Stojnić. Na pitanje mlade čitateljica, koja ima građevinsku parcelu, ali ne i financijsku mogućnost gradnje, pa je zanima bi li Općina mogla kako pomoći riješiti njeno stambeno pitanje Stojnić kaže da niti jedan zakon ne predviđa tu vrstu pomoći jedinice lokalne samouprave pojedincu. „Puno je lakše dogovoriti se s privatnim investitorom, pa parcelu mijenjati za stambenu jedinicu“, praktičan je načelnik.

Čitatelje je zanimala i obnova ceste Tar-Lanterna koja je u jako lošem stanju. Načelnik kaže da će se raditi u dvije faze, a prva započinje nakon turističke sezone. Mora se zamijeniti sva infrastruktura i to je velika, ali nužna investicija. Posljednje pitanje čitatelja bilo je bi li Općina mogla povećati mjesečnu pomoć starim obiteljima s malim mirovinama s 30 na sto eura. Načelnik kaže da o starijim i manje imućnim domaćinstvima brinu s nadležnim ustanovama s kojima usko surađuju. Ne zna napamet koliko iznose redovite potpore, ali kaže da ih utvrđuju po nekim skalama, ovisno o primanjima. Svjestan je, kaže, kako to nije uvijek pravedno te da će provjeriti što se može učiniti. „Razmišljamo i o gradnji zgrade za dnevni boravak starijih osoba iz kućanstava u kojima mlađi članovi rade. Najprije smo mislili za tu potrebu urediti staru zgradu vrtića, ali je premala pa smo joj odredili drugu namjenu. Sada razmišljamo o gradnji na Rogovićki. U sljedećem mandatu trebat će raditi na projektu. Osobno bih želio spojiti u takvom dnevnom boravku starije stanovnike i djecu iz vrtića i škole, na prenošenju priča o našoj tradiciji, upoznavanju djece sa znanjima i vještinama naših starijih. Nadam se da ćemo u tome uspjeti. Gradnja doma za smještaj starijih osoba ne bi imala opravdanje, bila bi preskupa a i teško je pronaći stručno osoblje“, procjenjuje načelnik.

Na kraju ga pitamo o postupku koji je pokrenulo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa jer je prošle godine u rujnu upisan kao prokurist u tvrtki koju vode njegova majka i sin, a kojoj je Općina dala dozvolu za gradnju zgrade s 13 stanova u Taru. „Osjećam da bi Ustav trebao vrijediti jednako za mene kao za druge. Mislim da sam oštećen ako kao načelnik ne mogu ono što može netko tko to nije. Uostalom, dok se ne dokaže da sam u sukobu interesa Ustav me mora štititi“, uvjeren je Nivio Stojnić.