Neutemeljen premijerkin optimizam: nema skorog izlaska iz krize

U prva četiri mjeseca ove godine država je u proračun skupila 35,11 milijardi kuna, što je čak 1,16 milijardi kuna, odnosno 3,2 posto, manje nego u istom razdoblju prošle godine, dok su rashodi bili 40,77 milijardi kuna, odnosno rasli su 1,7 posto.

Tako se Hrvatska prema prikupljenim prihodima pa i gospodarskoj aktivnosti spustila ispod razine 2007. godine, gotovo na ono što je ostvarivala u 2006., ali je unatoč tome država, za razliku od građana i gospodarstva, nastavila povećavati potrošnju, pa je potrošila čak 5,5 milijardi kuna više nego što je skupila u blagajnu.

Međutim, u Ministarstvu financija, gdje su iznijeli podatke o prihodima i rashodima za razdoblje od siječnja do travnja, naglašavaju da se situacija u travnju popravlja, da su prihodi i rashodi uravnoteženi jer je potrošena 9,91 milijarda kuna, što je tek 66,8 milijuna više nego što je prikupljeno u proračun u istom mjesecu.

Činjenica da su od PDV-a, najizdašnijeg poreza, prikupljena 32 milijuna kuna manje, i to unatoč povećanju stope, dovoljno govori o tome da je gospodarska aktivnost pala u odnosu na prošlu godini i da izlazak iz krize nije tako blizu kako to žele poručiti iz Vlade.

Naši izvori bliski Vladi i državnom uredu za statistiku kažu da gospodarski pokazatelji upućuju na to da će u prvom tromjesečju ove godine pad gospodarstva biti 1,5 posto, i to u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine kad je Hrvatska bilježila rekordan pad.

Pojedini naši sugovornici bliski Banskim dvorima ističu pak da naznake oporavka ne mogu očekivati prije drugog polugodišta u kojem bi Hrvatska trebala ipak početi bilježiti rast u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Napominju da će kao i uvijek puno toga ovisiti i o turističkoj sezoni.

Pad doprinosa za zdravstvo i mirovine, s obzirom na rast nezaposlenosti, nije neočekivan, kao ni to što je država u prva tri mjeseca ove godine od tih nameta skupila 732 milijuna kuna manje nego lani. Tako je dodatno povećan minus u zdravstvu i mirovinskom sustavu. Vlada je od poreznih prihoda za isplatu mirovina, pored 6,2 milijarde kuna prikupljenih od doprinosa, morala prebaciti 5,4 milijarde kuna, a zdravstveni sustav ne bi mogao funkcionirati bez pomoći od gotovo 900 milijuna kuna.

Ako bi se do kraja godine nastavio takav trend, država bi iz proračunskih prihoda zdravstvu i mirovinskom sustavu morala prebaciti više od 24 milijarde kuna. Ipak, u Ministarstvu financija vjeruju da je smanjenje broja nezaposlenih za osam tisuća u travnju najava toga da će se prihodi od doprinosa do kraja godine ipak popraviti pa bi onda i zdravstveni i mirovinski sustav pojeli nešto manje poreznih prihoda. No, s obzirom na to da je riječ o sezonskom zapošljavanju, pitanje je koliko na toj jednoj brojci Vlada može temeljiti svoj optimizam.

Zarada države od kriznog poreza u prva je tri mjeseca bila 832 milijuna kuna, ali na taj porez u njegovom punom mjesečnom iznosu od 220 milijuna kuna Vlada može računati još dva mjeseca jer se u srpnju ukida mali harač od dva posto. Prihode od kriznog poreza država će u potpunosti izgubiti u studenome. Ako do tada uvede i nove niže stope poreza na dohodak, većini građana bi plaće trebale rasti i po toj osnovi, pa u Vladi računaju i na to da će u drugom dijelu godine osobna potrošnja ponovno pogurati gospodarstvo.

Problemi zbog smanjenja prihoda od poreza na dohodak mogli bi nastati u lokalnim proračunima, koji će na godišnjoj razini zbog novog obračuna poreza na dohodak izgubiti i do 1,5 milijardi kuna. S obzirom na to da u prošloj godini većina lokalnih vlasti nije značajnije rezala prihode, slom bi, nakon što se državni proračun s ruba bankrota izvukao uvođenjem kriznog poreza i povećanjem PDV-a, mogao zaprijetiti gradskim i općinskim proračunima. Svjesni su te situacije i u Vladi, ali o tome misle li i kako reagirati, zasad ne žele govoriti. (J. MARIĆ/Novi list)