Nesuđeni rotor kod naselja Bolnica porečki će proračun naposlijetku koštati milijun eura plus PDV

Neosporna je, vjerujem, činjenica da su pobjeda Kukuriku koalicije na izborima i dolazak bivšeg porečkog dogradonačelnika Ede Kosa na mjesto predsjednika uprave Hrvatskih cesta donijeli velike financijske koristi županiji, ali i gradu. Jer, Istra je donedavno morala financirati najdužu županijsku cestu u državi koja je tek po dolasku Kukuriku koalicije na vlast proglašena državnom (D75) u travnju 2013. godine. Dok su druge županije iz državnog proračuna preko ministarstava i državnih poduzeća izvlačile silan novac za izgradnju vlastite prometne infrastrukture (sjetimo se samo Božidara Kalmete i Zadra), održavanje i izgradnja prometnica u Istri praktično su stajali više od dva desetljeća.

Pod izvlačenjem novca, naravno, ne mislim ništa loše. Normalno je da županije od centralne države dobiju natrag dio kolača kojeg u državni proračun uplaćuju, ali je tužna hrvatska zbilja takva da je Istra druga na popisu četiri jedinice regionalne uprave u Hrvatskoj koje u državni proračun uplaćuju više nego im se iz njega vraća, dok čak 17 županija iz državnog proračuna izvlači više nego u njega uplaćuje.

O cesti D75 već smo puno pisali, pa to lako možete proguglati. Ono što je u ovome trenutku bitno spomenuti jest činjenica da su Poreč i okolica u nekoliko godina napokon dobili pristojnu prometnicu i cijeli niz kružnih raskrižja zahvaljujući kojima su nekadašnje gužve i čepovi postali prošlost. Nakon dovršetka južnog dijela obilaznice planiranog za rujan sljedeće godine doći će do još jedne promjene ingerencija, a krenut će se i u nastavak izgradnje D75 prema Funtani i Vrsaru.

Ono što mnoge u Poreču bode u oko jest semaforizirano raskrižje kod naselja Bolnica smješteno u središtu niza rotora raspoređenih od Červara na sjeveru do Mornarice na južnoj gradskoj međi. Zbog čega je taj rotor preskočen doznali smo u razgovoru uz kavu upravo od Ede Kosa, aktualnog člana uprave Hrvatskih cesta za strateške projekte.

Zbog čega je rotor kod Bolnice preskočen?

-Dok sam još bio na funkciji zamjenika gradonačelnika Poreča, radili smo na raznim varijantama rješenja porečkih raskrižja, a mojim dolaskom u Hrvatske ceste i nakon proglašenja županijske ceste državnom, krenulo se u realizaciju njene rekonstrukcije. Analizom svih prometnih čvorišta na području Poreča, struka je zaključila kako raskrižje kod Doma zdravlja zbog nagiba od čak 11% nije moguće realizirati u obliku rotora, jer je najveći dozvoljeni nagib 4,5%.

Ponudili ste Gradu alternativu?

-Hrvatske ceste moraju se pridržavati zakona te donositi kvalitetna i tehnički ispravna rješenja. Kako izvedba rotora nije bila moguća, ponudili smo Gradu jedno od dva moguća alternativna rješenja, a to su desni skretači kojima bi se promet iz Gioseffijeve ulice kanalizirao prema rotoru kod LaCopa, a onaj iz Partizanske prema rotoru kod Parensa. (Drugo je rješenje raskrižje sa semaforima, op.a.)

[sivacdesno] Kos: Propuštena prilika

"Hrvatske su ceste u 2014. godini osigurale 7 milijuna kuna i čekale godinu dana da se gradska uprava izjasni. Kako HC nisu dobile dobile pozitivan odgovor, u 2015. godini rekonstrukcija raskrižja nije ušla u njihov plan. Žao mi je što je kolega Sladonja tu stvar ispolitizirao. Kao građevinar, trebao je  struci prepustiti da iznađe najbolje rješenje."[/sivacdesno]

Mještani su se pobunili protiv tog rješenja jer se prema postojećim rotorima stvaraju čepovi?

-Možemo neko tehničko rješenje voljeti ili ne, a možemo se i prepucavati preko politike, no, Hrvatske ceste izrađuju projekte temeljene na dozvoljenim, kvalitetnim i ispravnim tehničkim rješenjima. Kao projektant i kasniji upravitelj cestama, HC ne može preuzeti odgovornost za ono što se loše može dogoditi kad cesta bude puštena u uporabu.

Ipak, mnogi kritičari i dalje misle kako je rotor najbolje rješenje?

-Ako imate tri gradska raskrižja na cesti sa gustim prometom, najbolje je rješenje da sva budu realizirana u formi rotora. No, kako rotor u ovom slučaju nije moguće izvesti, drugo najbolje rješenje je ono sa desnim skretačima. Najgore moguće je ovo što Poreč sad ima, a to je rotor – semafor – rotor. Osim toga, promet na sadašnjoj dionici D75 od LaCopa do Parensa bit će prepolovljen kad zaživi južni dio porečke obilaznice, što bi se trebalo dogoditi do rujna sljedeće godine.

Kako je krenula priča sa desnim skretačima?

-Hrvatske Ceste su od Grada Poreča primile pitanje vijećnika Gradskog vijeća Vladimira Sladonje o tome do kad će na spomenutom raskrižju trajati privremena regulacija prometa korištenjem plastičnih prepreka, na što je Gradu poslano očitovanje u kojem je, ukratko, stajalo ono što sam vam već rekao o nagibu. Osim toga, veličina radijusa kružnog raskrižja ne bi omogućavala kontinuirani prometni tok u usporedbi sa radijusima kružnih raskrižja LaCop i Žatika. Naposlijetku, zbog obuhvata kružnog križanja potrebno bi bilo i preseliti cjelokupnu komunalnu infrastrukturu koja se već nalazi neposredno uz cestu D75.

Tada su HC Gradu ponudile alternativne "desne skretače"?

-Tako je, bilo je to u skladu sa važećim tehničkim propisima i jedino prihvatljivo rješenje za struku. Za tu su namjenu HC u  financijskom planu za  2015. godinu bile osigurale   sedam milijuna kuna. Zbog  peticije koju je vijećnik Vladimir Sladonja pokrenuo u mjesnom odboru, Grad Poreč Hrvatskim cestama nije potvrdio rješenje. Istini za volju, prikupljeno je dovoljno potpisa, ali ta činjenica nikako ne može utjecati na donošenje tehnički neispravniih rješenja u HC-u. Inzistirali smo na tome da se rješavanje problematike prepusti struci, angažirali smo ljude koji se razumiju u problematiku i kod analize tog čvorišta sve upućuje da je najbolje rješenje ono koje smo Gradu ponudili.

Jesu li ta sredstva još u financijskom planu HC-a?

-Ne, jer iz Grada Poreča nikad nismo primili očitovanje na informaciju o mogućem rješenju.

To znači da kod Bolnice ostaje semafor?

-Problem raskrižja ostaje i trebat će ga kad-tad riješiti. Grad Poreč će po dovršetku južnog dijela obilaznice taj dio D75 dobiti na upravljanje, pa će ga morati platiti iz gradskog proračuna, što je, smatram, velika šteta jer su sredstva već bila osigurana. A i tad će struka reći isto: rotor ne dolazi u obzir.

Kritičari kažu i kako je rotor kod Lacopa premalen, pa zbog toga desni skretač nije dobro rješenje?

Prometna studija Grada Poreča izrađena prije dvanaestak godina jasno kaže kako je disperzija prometa na gradsku obilaznicu oko 50%. To znači da će sadašnjih cca 20.000 vozila u špici sezone nakon izgradnje punog profila obilaznice pasti na cca 10.000 dnevno. Prometno gledano, najveće opterećenje događa se zbog trgovačkih centara, strateški smještenih na samoj obilaznici, dok su najveći korisnici trgovačkih centara gosti u autokampovima od Zelene lagune do Vrsara s jedne i Tara s druge strane. Prometnom će regulacijom tranzit  trebati usmjeriti na obilaznicu (kad ona bude gotova). Time će Poreč dobiti zadovoljavajuće rješenje za sljedećih 20 godina.

Je li spomenuta disperzija prometa na obilaznicu vaša procjena ili rezultat analiza?

-Radi se o dijelu spomenute Prometne studije. Ona je pokazala prometne tokove koji se daju dodatno regulirati prometnom signalizacijom.

Kako stojimo sa južnim dijelom obilaznice?

-Ostalo je još samo 1.300 metara dionice za koju upravo izrađujemo studiju opravdanosti. Obilaznica je u operativnom programu realizacije kroz sredstva Europske unije, a studija bi trebala bi biti gotova do kraja godine. Ako bude pozitivna, odmah će se krenuti u raspisivanje natječaja i izvođenje radova. Oni bi trebali biti gotovi do rujna 2016. godine, a financirat će se iz bespovratnih sredstava Europske unije. Procijenjena vrijednost investicije je oko 20 milijuna kuna.