Ne dirajte lanad u travi, jer tako riskirate da ih majka odbaci

1
Srne obnavljaju svoju lozu i nije toliko rijetka pojava pronaći lanad u travi ili u građevinskoj iskopini, dok im majke traže hranu. Tako je malo uplašeno lane u dubokoj rupi pronašla jedna čitateljica koja je nakon toga u pomoć pozvala sve moguće službene kanale, ali je povratna informacija na koncu glasila: „Brigo moja, prijeđi na drugoga".
Lanad se može ili odstrijeliti ili mukotrpno othraniti uz neizvjestan ishod i zakonski nedovoljno regulirana rješenja. Napomenimo i da postoje zabrana i novčana kazna u iznosu od nekoliko tisuća kuna za nedozvoljeno držanje divljači.
Čitateljica, koja je htjela ostati anonimna, veli kako se tek snalaze s pronađenim lanetom i razmišljaju o mogućim rješenjima koja ne uključuju pretvaranje u srneći gulaš ili život u zatočeništvu bez partnera (jeleni postaju opasni u doba parenja, a ni srne nisu najsretnije iako im je narav daleko mirnija).
Usprkos naporima, naša čitateljica još nije uspjela pronaći park s divljači kakvi su česti u Aziji i Zapadnoj Europi. Za povratak u šumu već je prekasno, jer srne odbacuju mladunčad ukoliko osjete ljudski miris, stoga bi sudbina lanetu odmah nakon spašavanja opet bila neizvjesna.
Za sve čitatelje koji se kreću prirodom poruka je - ostavite mladunčad na miru ako je ugledate. Ona nisu izgubljena, nego čekaju svoju majku. Jednim nošenjem ili dodirom, prenosi se na njih miris čovjeka, što srne ne vole, pa postoji mogućnost od toga da srna odbaci svoje lane.
Prema informacijama sa
portala lovac.info
, životni vijek srne je do 15ak godina, uz visoku smrtnost brzo nakon lanjenja i tijekom prve zime. U tom periodu zubalo je toliko istrošeno da se srne ne mogu prehranjivati.
Široko su rasprostranjene u cijeloj Hrvatskoj izuzev nekih otoka, nešto brojnije u gorskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj. Srna je pored divljih svinja naša najraširenija lovna divljač. Nalazimo ju u cijelom kontinentu, priobalju kao i na većim otocima. Naseljava šire područje Evrope i Azije.
Staništa su im bjelogorične i miješane šume i šumarci, proplanci. Prilagodljive su, pa ih se može naći i u poljima. Vjerne su staništu i ne migriraju. Srneća divljač vrlo je adaptivna te se u nekim dijelovima može vidjeti i sasvim blizu naselja i uz granice puteva.
Srna je vrlo izbirljiva kad je hrana u pitanju. Naglasak je na brstu mladica, grmlja i trava, šumskim plodovima. Kao preživač, srneća divljač je potpuni vegeterijanac. Hrana se sastoji iz trave, listova, šumskih izdanaka, plodova livada i šume.
Većinom žive samotnjačkim životom. Srna je s lanetom cijele godine, dok srnjaci žive odvojeno. Moguća su okupljanja u manje obiteljske skupine tijekom zime ili na otvorenim područjima
Srnjaci od proljeća zauzimaju teritorije koje označavaju i agresivno brane od drugih (smrtni ishodi su rijetki), parenje se odvija tijekom srpnja i kolovoza, natjeravaju srne u krugovima (vještičji krugovi).
U toku perioda parenja (od srpnja do početka kolovoza) moguće je čuti tipične zvukove srndaća u potrazi za ženkom. Oplođena srna nosi plod 9 i pol mjeseci od čega je plod u stanju mirovanja 4 i pol mjeseca. U svibnju odnosno lipnju srna rađa (teli) najčešće dva, rjeđe jedno ili troje lanadi. Tek rođena lanad imaju težinu oko 1 kg, a srna ih posjećuje samo zbog dojenja, kako svojim tragom do skloništa ne bi privukla grabežljivce. Lanad u to vrijeme najviše vremena provode ležeći na zemlji kako bi ostala zaštićena od pogleda grabežljivaca. Tek rođena lanad nemaju vlastiti miris. Zbog tog je i pogrešno nađenu lanad dirati, jer ih srna nakon čovječjeg dodira odbacuje.
(dp)