Nasilničko ponašanje mladih poraslo za 46 posto

1
[slika1d]ZAGREB - Nasilja među mladima je sve više. Prošle je godine porastao broj svih vrsta kaznenih djela počinjenih nasilničkim ponašanjem maloljetnika - nanošenja tjelesnih ozljeda bilo je 468, što je 25 posto više nego godinu ranije, u 113 slučajeva nanesene su teške tjelesne ozljede, što je 6,6 posto više nego 2007., a slučajeva nasilničkog ponašanja zabilježeno je 114, što predstavlja povećanje od 46 posto u odnosu na pretprošlu godinu. Smanjen je samo broj maloljetničkih prekršaja - »osobito drskog ponašanja« zabilježeno je šest posto manje, a remećenja javnog reda i mira »svađom i tučom« bilo je 12,5 posto manje.
Odgovor na porast nasilja u mladoj hrvatskoj generaciji ne smije biti samo represija i strogo sankcioniranje nasilničkog ponašanja i maloljetničkih kaznenih djela, nego ponajprije prevencija, u kojoj, uz roditelje, važnu ulogu mora imati država koja će uspostaviti mehanizme pomoći i mladima i njihovim obiteljima, zaključak je jučerašnjeg okruglog stola naslovljenog »Nasilje među mladima - kako ga spriječiti«.
Podatke o zabrinjavajućem trendu rasta nasilja i kaznenih djela mladih iznijela je Jadranka Kosor, ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti te organizatorica Okruglog stola, koja je podsjetila da je Hrvatska donijela tri ključna nacionalna dokumenta čiji je cilj prevencija nasilja među mladima - Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012., Nacionalnu populacijsku politiku te Nacionalni program djelovanja za mlade.
[slika2l]U provedbu mjera iz Nacionalnog plana za mlade od 2006. do 2008. utrošeno je više od tri milijarde kuna. No, unatoč tome i drugim brojnim inicijativama, uključujući i onu za izmjenu zakonodavstva o sankcioniranju kaznenih djela nad mladima i među mladima primjereno težini kaznenog djela, odnosi među mladima, kako je istaknula Kosor, sve su grublji, a posljedice su sve tragičnije.
Velik dio stručnjaka, sudionika jučerašnjeg okruglog stola, ocijenio je da pooštravanje kazni za maloljetne prijestupnike nije efikasno sredstvo za borbu protiv nasilja mladih.
- Značenje kaznenopravnog reagiranja se precjenjuje, mnogo je važnija prevencija, kazala je dr. Renata Franc iz Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar«. S tim se složio ministar pravosuđa Ivan Šimonović, koji je naglasio da valja računati i s tim da će aktualna gospodarska i socijalna situacija pridonijeti porastu svake vrste kriminaliteta, pa tako i onog maloljetničkog.
- Obitelj je važna, no društvo, posebno tranzicijsko, kakvo je hrvatsko, mora uspostaviti mehanizme koji će zamijeniti obitelj i pomoći joj, rekao je Šimonović. Mila Jelavić, pravobraniteljica za djecu, iznijela je da Hrvatska ima odlične zakone koje »prepisuju« čak druge europske zemlje, no u praksi zakazuju »mnoge karike« u lancu djelovanja i to se hitno mora promijeniti.
- Društvo mnogo očekuje od roditelja, ali onda ono mora dati podršku roditeljima jer je društvo odgovorno za obitelj, naglasila je dr. Ninoslava Pećnik s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Vesna ROLLER
Inspekcija ne kontrolira izvan radnog vremena
Mnogi roditelji ne provode odredbu iz Obiteljskog zakona prema kojoj djeca mlađa od 16 godina ne mogu biti vani bez pratnje roditelja od 23 do 5 sati, kazala je ministrica Jadranka Kosor. To je potvrdio ravnatelj policije Vladimir Faber, koji je iznio podatak da je prošle godine bilo 1.200 intervencija zbog toga što su mlađi maloljetnici zatečeni izvan kuće u »zabranjeno« vrijeme i napomenuo da je nedopustivo da inspekcijske službe koje bi trebale kontrolirati rad kafića i klubova, petkom i subotom, kad mladi izlaze, uopće ne rade.