"Naš kanat je lip": Slavlje UNESCO-m zaštićene istarske ljestvice, domaće beside i pjevačkog amaterizma

Fotografije: Andi Bančić

Gromkom zajedničkom izvedbom himne Istarske županije "Krasna zemljo" i dodjelom priznanja sudionicima, sinoć je u porečkom kazalištu zaključena prva od dvije večeri 50. susreta zborova "Naš kanat je lip". Nastupilo je šest od ukupno 13 ovogodišnjih zborova, a predstavljeno je i istoimeno 16. izdanje zbirke novonastalih skladbi koje u svojoj strukturi obrađuju istarsku ljestvicu – jedan od najvrednijih i UNESCO-m zaštićenih sadržaja nematerijalne baštine Istre.

Na pozornici su se, praćeni srdačnim aplauzima, predstavili mješoviti pjevački zborovi Matice umirovljenika grada Rijeke s dirigentom Vinkom Badjukom, KUD-a "Matko Brajša Rašan" iz Pule s dirigenticom Antonellom Mendiković Đukić, "Joakim Rakovac" iz Poreča s dirigenticom Đeni Dekleva-Radaković i "Korona" iz Umaga s dirigentom Branislavom Ostojićem, te ženski zbor "Lavanda" iz Novigrada također s dirigentom Branislavom Ostojićem i muški zbor "Delfin" iz slovenske Izole s dirigenticom Majom Cetin.

Zboraše, publiku i uzvanike uvodno su pozdravili dugogodišnja predsjednica Stručnog odbora Kanta Đeni Dekleva-Radaković, gradonačelnik Poreča Loris Peršurić, pročelnik županijskog Odjela za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica i ravnateljica porečkog Pučkog otvorenog učilišta Snježana Radetić.

Gradonačelnik Peršurić je istaknuo da prisustvuje ovom događaju ne samo radi ispunjavanja svoje institucionalne obaveze, već iz čistog gušta i u znak podrške manifestaciji usmjerenoj ka očuvanju domaće beside i tradicije te koja je jedan od stupova kulture našeg grada. Zahvalio je svima koji su doprinijeli njenoj opstojnosti.

Pročelnik Torbica je zahvalio POUP-u na izvanredno odrađenom poslu organizatora, posebno u posljednje tri pandemijske godine te, kako je rekao, najboljem domaćinu – gradu Poreču s kojim je Kanat tijekom godina srastao. Najveću zahvalu uputio je svim ljudima koji vole svoj zavičaj, čuvaju domaću besidu i trude se da mladi ne zaborave tradiciju. Posebno se to odnosi na Đeni Dekleva-Radaković kojoj su na upornosti, trudu i neuništivoj dobroj energiji od srca zahvalili i gradonačelnik Peršurić i ravnateljica POUP-a Snježana Radetić.

Radetić je kazala da su u POUP-u, koji je nositelj i starijih manifestacija, vrlo ponosni što je Kanat ušao u krug onih koji obilježavaju 50 i više, čestitaju mu, a posebno su sretni što su uspjeli održati kontinuitet. Zahvalila je svima koji su ga osmislili, stvarali i u njemu sudjelovali, na pozornici ili u gledalištu. Osim činjenice da Kanat čuva istarsku ljestvicu kroz tradicijsku glazbu i nova ostvarenja skladatelja, ukazala je na njegovu ključnu ulogu u očuvanju pjevačkog amaterizma. Njegov uspjeh je protumačila ljubavlju s kojom je stvaran i zaključila svoje obraćanje s "Neka nam živi Kanat!".

U prvih četvrt stoljeća ove manifestacije svake je godine nastupalo oko tisuću, pa čak i do 1.300 pjevača iz svih dijelova Istre i Kvarnera te iz drugih hrvatskih regija, svih republika bivše Jugoslavije i drugih europskih država. Zborovi su tada izvodili zahtjevne skladbe i praizvedbe većeg opsega. Program se od 1980. godine odvijao tijekom četiri koncertne večeri, a razlog velikog ponosa bili su dječji i omladinski zborovi u čijim su programima redovito bile krasne praizvedbe poznatih istarskih skladatelja, podsjetila je okupljene Đeni Dekleva-Radaković, ne krijući svoj užitak u spoznaji da smo stigli do 50. Kanta i pola stoljeća ostali vjerni istarskoj zborskoj glazbi.

Ukazala je na značajnom doprinosu mnogih ljudi, počevši od osnivača manifestacije Slavka Zlatića, Renata Pernića i Ante Cukrova te skladatelja Josipa Kaplana, Dušana Prašelja, Nella Milottija, Adalbert Markovića, Borisa Papandopula, Nikše Njirića i drugih, kao i nezaboravnog voditelja Renata Pernića. No, kao i u svakoj drugoj tako dugovječnoj priči, tako je i Kanat imao svojih teških trenutaka. Dekleva-Radaković se osvrnula na prekretnicu iz 1998. godine kad su mu "uslijed nerazumnih stavova nekih krugova ljudi" oduzeti dječji zborovi za koje je osnovan novi događaj Mini Kanat u Pazinu, čime su za njih izgubljeni bit i smisao ovog susreta. Oni koji su željeli spriječiti daljnje održavanje Kanta, nisu shvaćali njegov zadatak i značaj, ali on „se je trdo drža“. Ozbiljan iskorak učinjen je 2005. godine kad je na Prašeljev prijedlog uvedena koncertna večer s duhovnom istarskom glazbom koja se povremeno održava u Eufrazijevoj bazilici, naglasila je također. Zahvalila je svim pjevačima, dirigentima, pedagozima, skladateljima, glazbenicima, pjesnicima, pokroviteljima i POUP-u za veliku potporu i uspješno očuvanje i postojanje Kanta.

Ovu je lijepu večer svojim nastupom obogatio Instrumentalni trio u sastavu Samanta Stell (flauta), Anamarija Lovrečić (harmonika) i Sandro Vešligaj (klavir), a njenom je uspjehu doprinio i voditelj programa Damir Miloš. S velikim je oduševljenjem dočekana upravo Miloševa najava da se Kanat sljedeće godine vraća svom tradicionalnom vremenu održavanja početkom lipnja (točnije od 2. do 4. lipnja 2023. godine) i mjestu – Istarskoj sabornici.

Jubilarni Kanat završava večeras nastupom mješovitih zborova KUD-a "Kuje" iz Ližnjana s dirigenticom Clarom Chiarom Cerin, KUD-a "Ive Jurjević" iz Omišlja s dirigenticom Annamariom Doricich, HGD-a "Zvijezda Danica" iz Kraljevice s dirigentom Franetom Frletom, "Cantus PoPuli" iz Pule s dirigenticom Tatjanom Merkl i "Roženice" iz Pazina s dirigenticom Ines Kovačić Drndić te vokalne skupine "Lira" iz Rijeke s voditeljem Franetom Frletom i riječkog vokalnog studija "Rijeka" s voditeljicom Anom Marijom Ilić.

Pokrovitelji Kanta su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Istarska županija i njen Odjel za kulturu i zavičajnost te Grad Poreč, sponzor Hrvatsko društvo skladatelja Zagreb, a organizatori POUP i Katedra Čakavskog sabora Poreč.

Nova 16. zbirka "Naš kanat je lip" tiskana je uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija, a sadrži šest kompozicija u istarskoj ljestvici i sa stihovima na istarskom dijalektu.
"Škitački balun" napisao je za mješoviti zbor Massimo Brajković koji prvi put sklada za Kanat, a tekst je sastavljen od tararankanja. Na tekst Draga Orlića glazbu za "Malinice male (Istrijanski malini)", također namijenjene mješovitom zboru, potpisuje Đeni Dekleva-Radaković.

"Špegalj" je u potpunosti autorsko djelo Bruna Krajcara. Prvotno je bio namijenjen solo izvedbu, ali ju je na poticaj zboraša autor obradio za zbor. Slijede dvije plesne skladbe Branka Starca koji je napisao i tekstove za mješoviti zbor – "Tanac br. 1" koji je ovom prigodom izvela umaška "Korona" i "Tanac br. 2". Zbirku zaključuju "Draški Tići" s glazbom Nella Milottija i riječima Ljube Pavešića, za mješoviti zbor uz pratnju klavira (klavirska obrada Đeni Dekleva-Radaković). Ovo posljednje djelo izveo je domaćinski zbor "Joakim Rakovac" s Đeni Brković na klaviru.