Napokon uklonjen bankomat i vraćena vrijedna povijesna vrata uz porečki Trg slobode
Fotografija: Parentium
Sporni je bankomat napokon uklonjen i na svoje su mjesto vraćena drvena vrata iz austro-ugarskog razdoblja. Tako je ovih dana reprezentativni portun u Ulici Nikole Tesle, tik do Trga slobode, nakon više od godinu dana ponovno počeo plijeniti poglede svojom cjelovitom ljepotom. Rješenje o uklanjanju bankomata u zaštićenoj povijesnoj cjelini starogradske jezgre Poreča konzervatori su donijeli još prije prošlogodišnje ljetne sezone, nakon što je im je
gradonačelnik Loris Peršurić prijavio ovaj slučaj, kao i policiji
.
Pristigle žalbe na ovo rješenje odbili su u prvom i drugom stupnju Konzervatorski odjel u Puli i njemu nadređeno Ministarstvo kuture, potvrdila nam je pročelnica pulskog Odjela Lorella Limoncin Toth. To je sad, očito, konačno provedeno u djelo.
- Zadovoljna sam što se sistematski uvodi red u uređenje vrijednih starogradskih jezgri. Dobar je primjer za to Grad Poreč koji je, držeći se i smjernica koje je nedavno izdalo Ministarstva kulture, donio elaborat za postavljanje urbane opreme. Elaborat, koji je dobio pozitivno mišljenje našeg Odjela, donosi jasna pravila, jednaka za sve i sukladna vrijednosti svake pojedine zgrade i dijela starog grada. Ovim se pravilima svi moraju prilagoditi, ukloniti neprimjerene objekte i ispraviti neadekvatne zahvate u prostoru. To je prvi korak za efikasnu zaštitu dragocjenih povijesnih cjelina naših gradova, objasnila Limoncin Toth.
Od pročelnice doznajemo i da je u Konzervatorski odjel u Puli nakon usvajanja porečkog elaborata pristigao velik broj zahtjeva za legalizaciju bankomata u Poreču. Neki su bankomati već legalizirani, druge je potrebno adekvatnije smjestiti, a određeni je broj odbijen rješenjima konzervatora. Epilog je to slučaja sad uklonjenog bankomata u Teslinoj ulici radi kojeg je gradonačelnik Peršurić prije godinu dana zaprepaštenje izrazio i na Facebooku, dobivši podršku brojnih sugrađana. Događaj su promptno prenijeli mnogi mediji.
Sve je to aktualiziralo puno širi
problem nekontroliranog postavljanja bankomata na privatnim objektima
, što vlasnicima donosi zaradu, ali i oštećuje i nagrđuje vrijedne fasade i portune. Peršurić je tada na konferenciji za novinare istaknuo da u Poreču nisu protiv postavljanja bankomata jer se radi o dodatnoj ponudi u turističkom gradu koji u sezoni ima 120 do 150 tisuća ljudi. “No, moraju se postavljati u skladu s propisima”, poručio je tada gradonačelnik. (Kristina Flegar)
Više od polovice bankomata u staroj jezgri Poreča postavljeno je bez dopuštenja konzervatora, procijenili su lani u pulskom Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture. Kako su tada odgovorili na upit Parentiumua, neke od većih banaka znaju da trebaju ishoditi rješenje konzervatora te prije ugradnje bankomata šalju tehničku dokumentaciju na koju se konzervatori očituju. No, ostali nerijetko postavljaju bankomate bez odobrenja. Iz krugova kulturnjaka i građana Poreča od prošle su godine sve glasniji prigovori na situaciju u staroj jezgri, inače kulturno-povijesnoj cjelini pod zaštitom Ministarstva. Veći broj bankomata ugrađen je bez konzultacija sa strukom, na neadekvatnim lokacijama. Prekrivala su se vrata i prozori, elaborati se nisu slali na mišljenje konzervatorima. Kako smo tada doznali, banke i druge novčarske institucije građanima, tvrtkama i obrtima plaćaju za ugradnju bankomata u privatnim i zajedničkim prostorima kao što su izlozi i haustori (portuni), a naknada je bila i po tisuću i više eura mjesečno. [/sivac]
[sivac] Više od polovice bankomata u staroj jezgri Poreča postavljeno je bez dopuštenja konzervatora, procijenili su lani u pulskom Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture. Kako su tada odgovorili na upit Parentiumua, neke od većih banaka znaju da trebaju ishoditi rješenje konzervatora te prije ugradnje bankomata šalju tehničku dokumentaciju na koju se konzervatori očituju. No, ostali nerijetko postavljaju bankomate bez odobrenja. Iz krugova kulturnjaka i građana Poreča od prošle su godine sve glasniji prigovori na situaciju u staroj jezgri, inače kulturno-povijesnoj cjelini pod zaštitom Ministarstva. Veći broj bankomata ugrađen je bez konzultacija sa strukom, na neadekvatnim lokacijama. Prekrivala su se vrata i prozori, elaborati se nisu slali na mišljenje konzervatorima. Kako smo tada doznali, banke i druge novčarske institucije građanima, tvrtkama i obrtima plaćaju za ugradnju bankomata u privatnim i zajedničkim prostorima kao što su izlozi i haustori (portuni), a naknada je bila i po tisuću i više eura mjesečno.
