Nagodba Poreča i države oko parcela u poduzetničkoj zoni Buići-Žbandaj pod znakom pitanja?

Lokalno

28.08.2019 12:42

D. Požarić

Poduzetnička zona Buići - Žbandaj

Ostavka ministra državne imovine Gorana Marića kojeg istražuje i USKOK mogla bi imati negativne reperkusije na rješavanje prijepora između Grada Poreča i Republike Hrvatske oko vlasništva na parcelama u poduzetničkoj zoni Buići-Žbandaj.

Taj je spor - koji po nekima spada u rubriku vjerovali ili ne - u Marićevo vrijeme bio došao na korak do sporazumnog rješenja. U Gradu strahuju da bi se finalizacija nagodbe sada mogla dodatno oduljiti, a nije isključena ni mogućnost da dogovor postignut s Marićem padne u vodu.

Podsjetimo, Grad Poreč se još 2000. godine uknjižio na terene između naselja Buići i Žbandaj, koji su s južne strane omeđeni državnom cestom Poreč-Pazin. Na tom je zemljištu formirao najveću poslovno-poduzetničku zonu na svom području.

Dio parcela je prodao poduzetnicima i velikim tvrtkama za pedesetak milijuna kuna, a dobiven novac uložio u izgradnju električne, vodovodne, telekomunikacijske, plinske i kanalizacijske mreže te sagradio prometnice, objašnjava Đulijano Petrović , pročelnik odjela za upravljanje gradskom imovinom, u razgovoru za Parentium.

Poduzetnicima su dodijeljeni besplatni priključci na struju, vodu i kanalizaciju, a Grad ih je oslobodio i plaćanja komunalnog doprinosa.

U zoni Buići-Žbandaj je, među ostalim, sagrađena nova upravna zgrada Valamara, najveće turističke kompanije u zemlji, koja u jeku sezone zapošljava sedam tisuća radnika širom hrvatske obale. Ovdje posluju i ugledne tvrtke Fusio, Mirtex, TRI M i mnoge druge, koje zapošljavaju više stotina djelatnika.

[sivacdesno]U poduzetničkoj zoni Buići-Žbandaj prodane su 22 parcele, od kojih je 11 izgrađenih. Još je pet parcela na oko 20.000 četvornih metara slobodno za prodaju.

Malo tko je očekivao da će - čak 14 godina od uknjižbe Grada kao vlasnika - država pokrenuti više sudskih tužbi kojima pokušava dokazati svoje vlasništvo nad tim istim zemljištem, i uknjižiti se na njega temeljem odredbi Zakona o šumama.

Osim šest sporova u zoni Buići-Žbandaj, Republika Hrvatska je podnijela tužbe u vezi s još 10 parcela na drugim gradskim lokacijama.

Prevedeno na jednostavniji jezik, Državno odvjetništvo smatra da su parcele na koje se Grad Poreč još 2000. godine uknjižio, zapravo državno vlasništvo, te da Grad Poreč državi mora vratiti sav novac uprihodovan od prodaje zemljišta!

Gradske vlasti u Poreču ne gledaju blagonaklono na takvu interpretaciju. Oštre poruke upućivao je bivši gradonačelnik Edi Štifanić , smatrajući da se radi o nevjerojatnom primjeru sputavanja poduzetništva, ali i unošenja pravne nesigurnosti.

-Što je Državno odvjetništvo radilo 14 godina? Netko je tamo prespavao ne jedan zimski san, nego 14 njih, rekao je tada Štifanić.

Pročitajte više: Vjerovali ili ne: država od Poreča traži više od 50 milijuna kuna za zemljište poslovne zone Buići-Žbandaj!

U vrijeme ministra Marića stvari su se ipak pomakle u pozitivnijem smjeru. Održani su sastanci u Zagrebu te su dvije strane postigle dogovor.

S Marićem postignut dogovor, ali nije potpisan

-U prijedlogu nagodbe, Grad Poreč je stajališta da u sporovima na nekretninama koje je prodao, ili na neki drugi način u njih ulagao (ceste, igrališta i sl.), plati državi naknadu za šume i naknadu za općekorisne funkcije šuma, a da država Gradu potvrdi vlasništvo i odustane od daljnjih sporova, objašnjava Petrović.

S druge strane, za nekretnine van gospodarske zone u koje Poreč nije ulagao, Grad priznaje vlasništvo države, rekao je pročelnik našem novinaru.

Takva je nagodba iskomunicirana sa Županijskim državnim odvjetništvom i potvrđena na sastanku s tada aktualnim ministrom Goranom Marićem.

No, do njenog potpisivanja nije došlo, jer se država predomislila, pa predlaže rješenje sporova davanjem Uputa ministarstva u svakoj pojedinoj parnici.

-Grad će nastojati da, u dogovoru s nadležnim ministarstvom, nagodba bude ponovno razmotrena, zaključio je Petrović. (dp)

U gradskoj upravi i danas tvrde da su svu potrebnu dokumentaciju za dokazivanje prava vlasništva, temeljem koje se Grad legalno uknjižio, dostavili zemljišno-knjižnom odjelu. Uslijedilo je donošenje urbanističkog plana zone koja je oduvijek bila predviđena za industrijsku namjenu. Krenulo se 2008. godine u izgradnju i prodaju parcela, a zona je svečano otvorena na Praznik rada 2009. godine.[/sivac] [sivac]U gradskoj upravi i danas tvrde da su svu potrebnu dokumentaciju za dokazivanje prava vlasništva, temeljem koje se Grad legalno uknjižio, dostavili zemljišno-knjižnom odjelu. Uslijedilo je donošenje urbanističkog plana zone koja je oduvijek bila predviđena za industrijsku namjenu. Krenulo se 2008. godine u izgradnju i prodaju parcela, a zona je svečano otvorena na Praznik rada 2009. godine.