Na Poreštini se kontrolirano smanjuje broj galebova

Porečki projekt kontrole i suzbijanja populacije galeba klaukavca prvi je takav u Republici Hrvatskoj, a brojke govore o njegovoj uspješnosti: populacija galebova na potezu od Rovinja do Novigrada se od 2011. smanjila za 2.900, a pritom je izbjegnuto povećanje populacije galebova za 14.000 novih ptica, prvenstveno postavljanjem lažnih jaja.

Projekt koordiniraju Zdravi grad i Grad Poreč, a vodi ga ovdašnja Veterinarska bolnica Poreč uz podršku općina Vrsar, Tar-Vabriga, Funtana, zatim Rovinja i Novigrada, njihovih turističkih zajednica i velikih turističkih tvrtki Plave lagune, Valamara i Maistre.

U Maloj vijećnici Grada Poreča predstavnici svih navedenih koji sudjeluju u projektu okupili su se kako bi čuli izvješće o realizaciji projekta u 2017. i prijedlog nastavka projekta u 2018. godini. Projekt su predstavili mr. sc. dr. Branko Jurić iz Veterinarske bolnice Poreč te prof. dr. sc. Albert Marinculić, spec. parazitolog s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ujedno glavni supervizor projekta.

Porečki projekt dobio je podršku Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar i Medicinskog fakulteta u Zagrebu, jer pokazuje da se partnerstvom zainteresiranih dioničara na širem lokalitetu mogu postići izvanredni rezultati poštujući prirodu, Zakon o zaštiti životinja i istovremeno zaštititi ljude od opasnosti prekomjerno narasle populacije galebova i ptice držati pod stručnom nadzoru. Dodatno, projekt je prošle godine opisan u knjizi „Fenomenologija profesije javno zdravstvo“ u poglavlju koje govori o novouočenoj javno zdravstvenoj problematici, kao prvi takav projekt u Hrvatskoj.

Na sastanku je iskazano zadovoljstvo višegodišnjim ishodima projekta, s obzirom na to da je jedini pokazao rezultate u kontroli populacije galebova, uključujući dugoročno planiranje intervencija.

Korištena humana metoda suzbijanja populacije galebova na čitavom području provedbe projekta od Novigrada do Rovinja, postavljanjem lažnih jaja, pokazuje odlične rezultate i ni na koji način ne ugrožava žive ptice i njihova prirodna staništa. Ova je metoda postala metoda izbora, po uzoru na projekte u Velikoj Britaniji i sredozemne destinacije s istim problemom. Porečki tim je početkom ove godine dobio upit s otoka Krka, Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije te se očekuje širenje projekta i porečkih iskustava na navedeno područje koje se suočava s istim problemom.

Galeb je ptica koja dugo živi, prosječno 35 godina, posebno gdje ima odlične uvjete za rast i razvoj, a turističke destinacije Istre i hrvatskog primorja s puno dostupne hrane to zasigurno jesu. Osim toga, reproduktivan je cijeli život, što rezultira velikim porastom broja ptica. Iako je galeb zbog snažnih krila vrlo mobilan, u pravilu ne napušta područja na kojima postoji obilje hrane. Intervencije u projektu usmjerene su isključivo na zamjenu jaja, pa je tako u sedam godina na području od Novigrada do Rovinja postavljeno 14.551 lažno jaje, a nadziranjem ležanja ptica na lažnim jajima utvrđeno je da je za toliko smanjen i broj ptića.

Projekt treba nastaviti daljnjom primjenom osnovne metode postavljanja lažnih jaja, edukacijom stanovnika i posjetitelja, te oznakama koje ukazuju na zabranu hranjenja ptica. Zbog karakteristika života ovih ptica i izobilja hrane svako prekidanje projekta značilo bi njihovo ponovno masovno širenje.

Galebovi ne prezaju od napada na ljude kad god im se ukaže prilika da „ukradu“ hranu, a vrlo su opasni i nasrtljivi kad se ljudi približavaju njihovim gnijezdima, koja se vrlo često nalaze na ravnim krovovima u urbanim sredinama. Ipak, uz smanjenje sveukupnog broja galebova na Poreštini, smanjio se i broj gnijezda u urbanim područjima što je osnovni cilj projekta – vratiti galeba na njegovo prirodno stanište - otočiće i hridi.

Veterinarska bolnica Poreč sa suradnicima i vanjskim timovima ornitologa te prof.dr.sc. Marinculićem nastavit će raditi na projektu i širiti ga na druga područja Hrvatske. K tome, kontinuirano će se raditi na kontroli uzoraka ptica i stajaćih voda te pratiti zdravstveni rizici od mogućeg prijenosa bolesti s ptica na građane i posjetitelje područja projekta, ali i čitave Istre. Jer, osim smanjenja populacije ptica jedan od osnovnih ciljeva projekta je smanjivanje rizika od zoonoza (opasnih bolesti koje se od životinja, pa tako i ptica, mogu prenositi na ljude). Galeb je ptica koja je u tom smislu vrlo rizična jer se dominantno hrani na odlagalištima otpada, a potom zadržava u blizini ugostiteljskih objekata i u stajaćim vodama u kojima borave i ljudi. Izlovom ptica te analizom uzoraka perja i izmeta ptica (laboratorijske pretrage), te uzroka smrti pronađenih uginulih ptica i bakteriološkom analizom voda, rizici za zdravlje ljudi na području projekta drže se u stalnom nadzoru.

Na prekjučerašnjem sastanku zaključeno je da projekt predstavlja iznimnu vrijednost, čime ove zajednice ostaju „zajednice bez rizika“ za svoje stanovnike i posjetitelje. (dp)