Na polugodištu bez zaključivanja ocjena
Ilustracija (S. DRECHSLER)
Već od iduće školske godine, po najavi nove prosvjetne vlasti, učenici će se po svoj prilici na kraju prvog polugodišta kući vraćati bez izvješća o ocjenama. Zamjenica ministra obrazovanja Marija Lugarić objavila je ovih dana prvu konkretnu promjenu u školskom sustavu - ukidanje zaključivanja ocjena na polugodištu.
Razlog je ovoj mjeri, tumači Lugarić, kraće trajanje prvog polugodišta, zbog čega se ocjene prije zimskih praznika zaključuju navrat-nanos. Takva praksa opterećuje i učenike i nastavnike, a u školama stvara nepotrebni stres i potiče testomaniju. Prijedlog za ukidanje polugodišnjeg ocjenjivanja stigao je od samih nastavnika, a u resornom ministarstvu smatraju ga vrlo dobrim i namjeravaju ozakoniti u idućih nekoliko mjeseci.
Ovakav potez u školama je naišao na odobravanje, a skloni su mu i stručnjaci, svjesni da je ocjenjivanje u hrvatskom školskom sustavu frustrirajuće. Upozoravaju, međutim, da pritom treba biti vrlo oprezan jer se ishitrenim promjenama mogu napraviti velike pedagoške pogreške.
Sustavne promjene
Na to upozorava prodekan zagrebačkog Učiteljskog fakulteta Ante Bežen, kojemu se ideja ukidanja zaključivanja ocjena na polugodištu ne čini lošom ako se pritom u ocjenjivanje unesu i neke sustavne promjene.
- U sadašnjem je školskom sustavu ocjenjivanje frustrirajuće. Ispiti i testovi opterećuju i učitelje i djecu, koja su pod neprestanim presingom. Ako se zaključivanje ocjena na polugodištu ukine promišljeno, to ne bi trebalo biti loša mjera, ali pritom treba dobro paziti da ne dođe do kampanjskog učenja pa da djeca počnu učiti tek pred kraj godine, upozorava Bežen.
Isti problem muči i bivšu ministricu Ljilju Vokić, koja je svojedobno propisala da svaki učenik u polugodištu iz svakog predmeta mora imati najmanje dvije ocjene po elementu. Ocjene su, kaže Vokić, bitne da bi dijete znalo na čemu je i iz kojeg predmeta treba više učiti.
- Ako se ocjene ne budu zaključivale, djeca će se raspojasati i postat će kampanjci. Učenici na kraju polugodišta moraju znati kakvo je stanje, ne bi li znali što moraju popraviti, smatra Vokić.
Frustracija ispitivanjem
Sustav ocjenjivanja u Hrvatskoj drukčiji je od onog u zemljama Europske unije, jer se tamo prati napredovanje učenika, eventualni problemi, dok se kod nas to svodi samo na brojčane ocjene. Da nije tako, ni đaci ne bi bili toliko frustrirani ispitivanjem i ocjenama, upozoravaju stručnjaci.
- Ocjene u zapadnim zemljama nemaju tako presudnu i tešku ulogu kao kod nas, i u tom smjeru bi trebalo mijenjati i naš sustav ocjenjivanja, smatra Ante Bežen. Brojčane su ocjene nužne kod prelaska u viši stupanj obrazovanja, a to je povezano s malom maturom i državnom maturom. Ako se sustav ocjenjivanja već bude korigirao, treba ga, veli Bežen, korigirati "u kompletu". (Lj. BRATONJA MARTINOVIĆ/Novi list)
Razlog je ovoj mjeri, tumači Lugarić, kraće trajanje prvog polugodišta, zbog čega se ocjene prije zimskih praznika zaključuju navrat-nanos. Takva praksa opterećuje i učenike i nastavnike, a u školama stvara nepotrebni stres i potiče testomaniju. Prijedlog za ukidanje polugodišnjeg ocjenjivanja stigao je od samih nastavnika, a u resornom ministarstvu smatraju ga vrlo dobrim i namjeravaju ozakoniti u idućih nekoliko mjeseci.
Ovakav potez u školama je naišao na odobravanje, a skloni su mu i stručnjaci, svjesni da je ocjenjivanje u hrvatskom školskom sustavu frustrirajuće. Upozoravaju, međutim, da pritom treba biti vrlo oprezan jer se ishitrenim promjenama mogu napraviti velike pedagoške pogreške.
Sustavne promjene
Na to upozorava prodekan zagrebačkog Učiteljskog fakulteta Ante Bežen, kojemu se ideja ukidanja zaključivanja ocjena na polugodištu ne čini lošom ako se pritom u ocjenjivanje unesu i neke sustavne promjene.
- U sadašnjem je školskom sustavu ocjenjivanje frustrirajuće. Ispiti i testovi opterećuju i učitelje i djecu, koja su pod neprestanim presingom. Ako se zaključivanje ocjena na polugodištu ukine promišljeno, to ne bi trebalo biti loša mjera, ali pritom treba dobro paziti da ne dođe do kampanjskog učenja pa da djeca počnu učiti tek pred kraj godine, upozorava Bežen.
Isti problem muči i bivšu ministricu Ljilju Vokić, koja je svojedobno propisala da svaki učenik u polugodištu iz svakog predmeta mora imati najmanje dvije ocjene po elementu. Ocjene su, kaže Vokić, bitne da bi dijete znalo na čemu je i iz kojeg predmeta treba više učiti.
- Ako se ocjene ne budu zaključivale, djeca će se raspojasati i postat će kampanjci. Učenici na kraju polugodišta moraju znati kakvo je stanje, ne bi li znali što moraju popraviti, smatra Vokić.
Frustracija ispitivanjem
Sustav ocjenjivanja u Hrvatskoj drukčiji je od onog u zemljama Europske unije, jer se tamo prati napredovanje učenika, eventualni problemi, dok se kod nas to svodi samo na brojčane ocjene. Da nije tako, ni đaci ne bi bili toliko frustrirani ispitivanjem i ocjenama, upozoravaju stručnjaci.
- Ocjene u zapadnim zemljama nemaju tako presudnu i tešku ulogu kao kod nas, i u tom smjeru bi trebalo mijenjati i naš sustav ocjenjivanja, smatra Ante Bežen. Brojčane su ocjene nužne kod prelaska u viši stupanj obrazovanja, a to je povezano s malom maturom i državnom maturom. Ako se sustav ocjenjivanja već bude korigirao, treba ga, veli Bežen, korigirati "u kompletu". (Lj. BRATONJA MARTINOVIĆ/Novi list)
