Na nebu iznad RH nikad toliko zrakoplova

Hrvatski aerodromi bilježe najviše putnika u povijesti, što potvrđuje i činjenica da je samo u srpnju zračnim lukama Dubrovnik, Split, Zadar, Pula, Zagreb, Osijek, Rijeka, Brač te zračnim pristaništem Mali Lošinj prošlo gotovo milijun i pol putnika, što je za prvih sedam mjeseci ove godine ukupno oko 4,4 milijuna putnika ili 12,4% više nego u istom razdoblju prošle godine.

-Najutjecajniji čimbenik porasta potražnje za proizvodom zračnog prometa jest BDP. Osim činjenice da je u većini EU država, odakle dolaze naši putnici, došlo do porasta BDP-a, a samim time i do kupovne moći stanovništva, možemo reći da su i brojni drugi čimbenici utjecali na povećanje zračnog prometa na hrvatskom nebu. Jedan je od njih i povećana turistička potražnja za hrvatskim ljetovalištima, kao posljedica smanjenih odlazaka na neka tradicionalna europska i sjevernoafrička odredišta poput Turske, Tunisa i Grčke radi nesigurnosti, rekao je predsjednik Udruženja zračnog prometa pri HGK Tonči Peović.

Dodao je da su i avioprijevoznici dijelom smanjili prosječne cijene karata u zračnom prometu, što je posljedica smanjenja cijene naftnih derivata na svjetskom tržištu. Čimbenik koji je također utjecao na povećanje zračnog prometa u RH je i skraćen boravak turista na pojedinim odredištima, otprilike dva do tri dana, upravo zahvaljujući internetskim rezervacijskim sustavima (Booking.com ili RB&B.com).

-Navedeni sustavi, uz korištenje niskotarifnog prijevoza, inače značajno prisutnog na hrvatskim međunarodnim aerodromima u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Zadru, Puli, Rijeci i Osijeku, omogućili su češću izmjenu turista u jednakim kapacitetima, što povećava promet putnika uz postojeće kapacitete, rekao je Peović.

-Potrebno je napomenuti da, baš kao i Hrvatska, većina EU zemalja pokušava odgovoriti na izazove izgradnje potrebnih kapaciteta za ovakav trend rasta zračnog prometa. Stoga će tijekom sljedećih godina glavni izazov hrvatskih zračnih luka biti – kako odgovoriti na dodatnu potražnju za vršnim kapacitetima, uzimajući u obzir razvoj turizma. Zračne luke Zagreb i Dubrovnik pri kraju su izgradnje i rekonstrukcije, a uskoro se očekuju i radovi u Zračnoj luci Split, istaknula je direktorica Sektora za promet i veze HGK Ljubica Herceg, dodajući da, uz povećanje kapaciteta i modernizaciju najvećih hrvatskih zračnih luka, sve međunarodne luke veliku pozornost posvećuju i unapređivanju poslovnih procesa prihvata, otpreme putnika i prtljage. Procesi poput povećanja kvalitete sigurnosnih provjera uz njihovo brže provođenje, brži prihvat putnika i prtljage, napuštanja klasične šalterske provjere karata i poboljšavanje transfera putnika od i do zračnih luka, u središtu su pozornosti svih zaposlenih u ovoj djelatnosti.

U prvih šest mjeseci ove godine europski aerodromi bilježe stabilan i snažan rast u prosjeku od 6,2% u prometu putnika. Pojedini aerodromi doživljavaju i nevjerojatan rast, od kojih se mogu istaknuti Berlin-Schonefeld (+39,4%), Cologne-Bonn (+19,8%) ili Bucharest (+16,5%). Najočitiji je porast na aerodromima koji su na tradicionalnim turističkim odredištima: Bourgas (+25,2%), Varna (+24,3%), Larnaca (+20,8%), Faro (+18,6%), Santorini (+17,9%), Ibiza (+17%), Alicante (+16,1%), Malaga (+14,6%), Funchal (+14%), Chania (+14,5%), Gran Canaria (+14,2%), Palma de Mallorca (+11,2%) i Malta (+10,2%).

Hrvatske zračne luke u istom razdoblju, u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, također bilježe porast broja putnika: Zagreb – 10,4% , Split – 25,41%, Dubrovnik – 16,46%, Pula – 34,15%, Zadar – 15,3% , Brač – 89,97%, Osijek – 7,85%, Rijeka – 7,46%. (dp)