Na današnji dan u selu Korlevići rođen osnivač hrvatskog zoološkog nazivlja

Na današnji dan 1851. godine u selu Korlevići kraj Višnjana rođen je Antun Korlević, jedan od utemeljitelja hrvatske entomologije i prirodoslovnog nazivlja. Njegov rad ostavio je dubok trag u znanosti, obrazovanju i razvoju domaće stručne terminologije.

Nakon što je 1877. završio studij matematičko-bioloških znanosti u Beču, djelovao je kao gimnazijski profesor u Varaždinu, Osijeku, Rijeci i naposljetku Zagrebu, gdje je predavao do umirovljenja 1909. godine. Kraće je vrijeme bio i profesor šumarske zoologije i entomologije na Šumarskoj akademiji, čime je dodatno doprinio razvoju struke.

Korlević se posebno posvetio proučavanju štetnih opnokrilaca (Hymenoptera), a neki su insekti u latinskoj nomenklaturi dobili ime po njemu – čime je simbolički ostao zapisan u znanstvenoj baštini. Nije bio samo istraživač: izradio je hrvatsku zoološku nomenklaturu za srednje škole i time otvorio vrata razumijevanja prirode na materinjem jeziku.

Pisao je stručne i znanstvene članke u časopisima poput Nastavnog viestnika , Šumarskog lista i Lugarskog viestnika . Njegove knjige Prirodopis živinstva i Prirodopis bilinstva doživjele su više izdanja i koristile se u školama diljem Hrvatske.

Korlević nije skupljao znanje za sebe. Svoje zbirke kukaca darovao je Narodnom muzeju u Zagrebu (danas Prirodoslovni muzej) i Šumarskom fakultetu, gdje se i danas čuvaju kao vrijedna baština. Bio je član brojnih međunarodnih znanstvenih društava, što svjedoči o njegovu ugledu i doprinosu globalnoj znanosti.

Preminuo je u Zagrebu 28. siječnja 1915. godine, ostavivši iza sebe opipljivo nasljeđe koje nadilazi znanstvene okvire. Njegovo ime danas ne nose škole ni ulice, ali kukci ga još pamte.