Na današnji dan 1961. otvoren prvi Annale u Poreču

Porečki annale, skupna izložba likovnih umjetnika koju su u Poreču 1961. pokrenuli Edo Murtić i Milena Lach zajedno s turističkim djelatnicima Poreštine.

Na prvom Annaleu, otvorenom 9.VII.1961., izlagali su Marino Tartaglia, Vilko Šeferov , Maksim Krstulović, Nenad Krivić i Quintino Bassani . Do 1965. izlagali su hrvatski umjetnici i odabrani umjetnici iz Slovenije (izbornik Zoran Kržišnik) i Srbije (izbornik Miodrag B. Protić), a potom i autori iz drugih zemalja: Austrije, Italije, Mađarske, Poljske, Francuske, Brazila i Slovačke.

Od hrvatskih autora sudjelovali su: Antun Augustinčić, Ljubo Babić, Oskar Herman, Fran Kršinić, Oton Postružnik, V. Šeferov, Frano Šimunović, Ivan Kožarić, E. Murtić, M. Lach, Ivan Lozica, Zlatko Prica , Vanja Radauš , M. Tartaglia, Šime Vulas, Josip Diminić i dr., a od inozemnih: Pablo Picasso, Joan Miró, Paul Signac, Maurice Utrillo i drugi. Do 1976. izložba se održavala u tzv. romaničkoj kući, a od tada u barokiziranoj dvorani Istarske sabornice .

U prvim godinama izložbe velike organizacijske zasluge za njezino održavanje imao je tadašnji direktor porečkog muzeja Ante Šonje . Inače, izložba je prvo bila revijalna, a 1978. postaje tematskom.

Teme Annalea određuju, u dogovoru s organizatorom, autori-selektori za svaku godinu posebno. Godine 1978. tema je bila Rukopis nadrealnog I – fantastična figura (izbornici Lidija Vranić-Nenadović i Argeo Curto); 1979.: Čovjek i stroj (izbornik Igor Zidić); 1980.: Tendencije suvremenog pejzaža (Ljiljana Domić Soprano); 1981.: Umjetnost i grad (Milan Zinaić); 1982.: Ekspresionistička figuracija , 1983.: Izvorna umjetnost – situacija i perspektive (obje Vladimir Maleković); 1984.: Erotika – mitovi i motivi , 1985.: Sjećanje i suvremenost (obje I. Zidić); zatim 1986: Između mitskog i stvarnog , 1987.: Voda – metafora i sudbina , 1988.: Jedinstvo suprotnog , 1989.: Postojanje promjenjivog – promjenjivost postojanog , 1990.: Novi eklekticizam – slikanje slike , 1991.: Umjetnost i ekologija , 1992.: Vedrina kao izazov tmini (svih sedam Ive Šimat Banov); 1993.: Pejzaž – nova funkcija prostora , 1994.: Prerađena materija , 1995.: Prema minimalnom , 1996.: Odsutnost , 1997.: Strategija izazov , 1998.: Barok 90-ih , 1999.: Ideja serije , 2000.: Pogled unazad (svih osam Zvonko Maković); 2001.: Suprotstavljanje i kontinuitet novih tendencija, 2002.: Mistifikacije (obje Jerica Ziherl); 2003.: Dnevnici (Branko Franceschi); 2004.: Sexy (Janka Vukmir).; 2005.: Iza dokumenta (Nataša Šegota Lah); 2006.: Mediteran i erotika (Gorka Ostojić Cvajner); 2007.: Po (sve) mirenja (Antun Maračić); 2008.: Povartak ambasadora (Leonida Kovač); 2009.: U počast baroku (Mladen Lučić); 2010.: Nitko nije siguran (Slaven Tolj); 2011.: Mi nismo sretni (J. Vukmir); 2012.: Prizivanje prošlosti (Radmila Iva Janković); 2013.: Umjetnost mora biti lijepa (J. Ziherl); 2014.: Great Undoing / Veliko razlaganje (Branka Benčić); 2015.: Re/konstrukcija (B. Benčić i J. Ziherl); Brdo 1976 - 2016 (koncept Ursula Krinzinger, J. Ziherl i B. Benčić); 2017.: Avanti! (Tihomir Milovac); 2018.: Priroda, društvo i druge priče (Nataša Ivančević); 2019.: Da nam živi, živi rat (Siniša Labrović); 2020.: Lonely planet – putovanje u srce domaćeg turizma (Leila Topič); 2021.: Bogu krasti dane (Ksenija Orelj); 2022.: New fundamental tendencies (Marinko Sudac).

Najposjećeniji Annale bio je jubilarni 50. ( Nitko nije siguran , 2010.) "zahvaljujući" javnoj polemici između tadašnjeg istarskog župana Ivana Nina Jakovčića , koji je na otvaranju (i kasnije u medijima) negativnom ocijenio temu, i izbornika S. Tolja.

Prvi zaštitni znak Annalea osmislio je 1966. E. Murtić, kasnije ga je redizajnirao Egidio Budicin, a aktualno likovno rješenje potpisuje Đanino Božić.