Na današnji dan 1910. poginulo petero putnika Parenzane kad je kod Milja bura prevrnula vlak

Prometne nesreće sastavni su dio prometa zbog stvarnih opasnosti koje u njemu postoje i zbog propusta sudionika.

O nesrećama u starijim povijesnim razdobljima nema podrobnijih podataka, iako su brodovi tonuli u nevremenu, a kola se prevrtala na cestama. Tek s naglim jačanjem prometa u XIX. i XX. st., osobito s povećanjem brzine putovanja koju omogućuju tehnički sve savršenija prijevozna sredstva, naglo je narastao broj nesreća i žrtava.

Najveća civilna nesreća na moru dogodila se 13.VIII.1914., kad je kraj Rovinja potonuo austrijski luksuzni parobrod Baron Gautsch . Život je izgubilo oko 300 putnika. U nesreći civilne mornarice 18.IX.1971. blizu Crne punte kraj Koromačna zbog požara na brodu August Cesarec riječke Jadrolinije poginulo je 12-ero ljudi. Stradavanje brodova u važnim okolnostima ne može se smatrati prometnim nesrećama (bitke na moru, potonuće bojnoga broda Viribus Unitis, potapanje podmornica i dr.).

Najveća željeznička nesreća dogodila se u 5.VIII.1949. na stanici Sv. Petar u Šumi , kad je vlak pun ratne siročadi iskliznuo pri prolasku kroz stanicu. U službenom je izvješću navedeno 15 poginulih i 17 ranjenih, a pretpostavlja se da je broj puno veći. Kad je 14.VII.1984. u Divači na brzi vlak iz Beograda naletio teretni vlak, u zadnjem je vagonu smrtno stradao 31 putnik. Na pruzi Trst-Poreč ( Parenzana ) bura je 13.III.1910. kod Milja prevrnula vlak te je poginulo 5-ero ljudi, a 15-ero ih je ranjeno; 22.VII.1917. ruski su zarobljenici iskliznuli vojni transport između Tribana i Grožnjana. Žrtve su bile strojovođe obiju lokomotiva.

Prva automobilska nesreća zbila se 1912. pri alpskoj vožnji na Učki, a smrtno su stradali vozač i suvozačica. Na cestama se stalno događaju manje nesreće i nezgode.