Na današnji dan 1520. rođen protestantski teolog, crkveni povjesnik i filolog Matija Vlačić Ilirik

Vlačić Ilirik, Matija (lat.  Matthias Flacius Illyricus ), protestantski teolog, crkveni povjesnik i filolog ( Labin , 3.III.1520. – Frankfurt na Majni, 11.III.1575.).

Nakon početnoga školovanja u rodnome gradu, 1536.–39. u Veneciji je proučavao humanističke znanosti. S idejama reformacije upoznao ga je ujak fra  Baldo Lupetina , a po njegovu nagovoru odlazi na studij u Njemačku. Tamo je postao vatrenim pristašom reformacije, što je dobrim dijelom odredilo njegovu osobnu i znanstvenu sudbinu. Kako je reformacija isticala samo  Bibliju  ( sola Scriptura ) kao izvor Objave a vjera u Objavu je izvor i posrednik milosti, Vlačić se za studija u Baselu, Tübingenu i Wittenbergu 1539.–44. predao izučavanju hebrejskoga i grčkoga.

U Wittenbergu se povezao s vodećim protestantskim teologom Filipom Melanchtonom, koji ga je i materijalno pomagao. Godine 1544. postao je magistar slobodnih umijeća i profesor grčkoga i hebrejskoga na Protestantskom sveučilištu u Wittenbergu.

Već 1542. upoznao se s već oronulim i bolesnim vođom reformacije Martinom Lutherom, na kojega je ostavio snažan dojam. Nakon Lutherove smrti 1546. unutar protestantizma dolazi do određenih dogmatsko-teoloških previranja i sukoba između dviju struja: umjerenije i radikalne protestantske, koja je u ime obrane čistoće protestantskih načela odbijala svaki kompromis radi približavanja protestantizma i Katoličke crkve. Ustali su protiv Augsburškog interima (vjeroispovjednog obrasca sastavljena od katoličkih i protestantskih teologa) te Leipziškog interima (razgovora protestantskih i katoličkih teologa oko crkvenog uređenja). Najistaknutiji predstavnik borbeno-radikalnih protestanata bio je Vlačić, po kojemu su i dobili naziv »flacijanisti«. Na čelu umjerenije struje stajao je Philipp Melanchton, a po njemu se ta struja nazivala »filipistima«.

Više informacija pročitajte na Istrapediji .