Muzej tiskarstva u središtu Istre

[slika1w]

Istra bi uskoro mogla dobiti prvi muzej tiskarstva. No, ne u Puli, kako bi se moglo očekivati, već u Pazinu, gradu duge tiskarske i nakladničke tradicije. U Kaštelu, u Muzeju grada Pazina, uređuje se 50-ak četvornih metara gdje će se premjestiti dio opreme Istratiska, pazinske tiskare u stečaju.

Grad je od propale tiskare kupio regal, pokretna olovna slova, strojni slog i jedan tiskarski stroj. Ova bi stara, ali još uvijek upotrebljiva tehnika trebala biti jezgra tiskarskog postava muzeja. No, do dana kada će posjetitelji muzeja moći razgledati ovu izložbu još će proći neko vrijeme. Prostor u prizemlju Kaštela tek je saniran, a da bi se u njega mogla postaviti izložba, treba najprije postaviti električne instalacije i urediti pod, saznajemo od Denisa Visintina, direktora muzeja. Budući da nemaju vlastitog novca za uređenje prostora i postavljanje izložbe, obratit će se za pomoć Ministarstvu kulture, Županiji i Gradu Pazinu, od kojeg je i dosad, kako kaže Visintin, redovito dobivao potporu za realizaciju projekata. Vjeruje da ni pomoć šire zajednice u ovom slučaju neće izostati.

U Pazinu je tiskara otvorena 1911., u njoj se tiskao hrvatski tjednik Pučki prijatelj, zatim mjesečnik Razumni gospodar, koji je do 1914. izlazio kao prilog Pučkog prijatelja, te katolički pedagoški list Hrvatska škola. Prije nekoliko dana navršila se 90. obljetnica prvog razaranja tiskare. U nju su noću između 31. listopada i 1. studenog 1919. provalili talijanski iredentisti i fašisti i porazbijali gotovo svu opremu. Radnici su uspjeli popraviti oštećene strojeve, pa je Pučki prijatelj uskoro nastavio izlaziti, a pretplatnici iz svih krajeva Istre novčano su pomogli nadoknaditi štetu. U drugoj provali, 15. srpnja 1920., fašisti su tiskaru posve uništili i onesposobili je za rad.

Kupljena se oprema uz manja ulaganja može osposobiti za rad te Visintin dodaje da to ne bi bila samo izložba, već prava mala starinska tiskara u kojoj bi stručna osoba tiskala, a posjetitelji uživo gledali kako nastaju knjige pokretnim slovima, sličnim onima koje je sredinom 15. stoljeća na svom tiskarskom stroju koristio Johannes Gutenberg. Na toj bi se opremi mogli tiskati i suveniri koji bi se prodavali posjetiteljima. No, prije toga najvažnije je da se prostor osposobi i da se u njega što prije prenesu strojevi, da ne bi, poput fotodokumentacije nekadašnje Pazinke i Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile, završili na otpadu. (M. RIMANIĆ)