Mobinga je u Istri najviše u zdravstvu, školstvu i državnim upravama

[slika1d]Piše Maša JERIN

Profesorica iz Pule je zbog svakodnevnog zlostavljanja u zbornici bila na rubu samoubojstva. Spremačica iz jedne zdravstvene ustanove doživljavala je pravi pakao od svojih nadređenih nakon što se zarazila hepatitisom i tražila da joj se prizna povreda na radu. Turističku djelatnicu u jednom hotelu u Istri šefica je toliko vrijeđala i ponižavala da je oboljela od neurodermatitisa. Na tijelu bi joj se pojavile velike crvene mrlje svaki put kad bi došla na posao, a nestale bi čim bi napuštala radno mjesto.

[slika2l]Riječ je o tek nekoliko istarskih slučajeva mobinga, koji su prijavljeni Udruzi za pomoć i edukaciju žrtava mobinga u Zagrebu, jedinoj takvoj organizaciji u Hrvatskoj.

- Iz Istre nas tjedno nazove oko deset osoba koje doživljavaju mobing. Većina Istrana koji traže našu pomoć zaposleno je u školstvu i zdravstvu, zatim državnim upravama te turističkim tvrtkama, odnosno hotelima. U tim je institucijama u Istri mobinga najviše, a radnici za zlostavljanje, i to u pravilu psihičko, optužuju ravnatelje i rukovoditelje, upozorila je predsjednica udruge Jadranka Apostolovski. O imenima tvrtki i institucija u kojima se radnici najviše zlostavljaju ne može govoriti jer žrtve mora maksimalno zaštititi.

- Mobing je kad se radnika omalovažava, vrijeđa, nepotrebno uznemirava putem službenog mobitela, kad mu samo pet minuta pred kraj radnog vremena šef da zadatak znajući da ga ne može izvršiti i to mu kasnije spočitava. Mobing je i kad nas šef ignorira, kad ne dobivamo nikakve poslove, kad se nadređeni pravi kao da smo nevidljivi. Ponekad se neugodna situacija na poslu ne može okarakterizirati kao zlostavljanje, već kao loš dan šefa, ali ako to potraje mjesecima, ako osoba počinje imati i fizičke smetnje, ako se razboli, tad je zasigurno riječ o zlostavljanju, kazala je Apostolovski.

[slika3d]Iako se mobing događa i između kolega, u većini slučajeva riječ je o zlostavljanju koje provodi pretpostavljeni. Psihički teror na radnome mjestu ugrožava fizičko i psihičko zdravlje osoba koje zbog njegovih posljedica mogu postati depresivne u toj mjeri da se na kraju potpuno povuku u sebe te postanu sklone i samoubilačkim mislima.

- Osoba koja proživljava mobing počinje razmišljati samo o poslu, budi se noću, pati od nesanice, često dobiva grčeve u stomaku, glavobolje, obitelj stalno opterećuje svojim problemima, počinje gubiti prijatelje i na kraju ostaje sama, dodala je Apostolovski.

Udruga žrtve zlostavljanja iz Istre upućuje jednoj pulskoj odvjetnici. – Načini zlostavljanja radnika znaju biti vrlo perfidni, ali ako dobiva plaću, pokriva radno mjesto prema svojim kvalifikacijama, ako je sve po propisima, mobing je vrlo teško dokazati na sudu. Iz moje prakse samo su dvije osobe u Puli pokrenule tužbu. Jedan je postupak nepravomoćno okončan protiv radnika, a jedan je završen nagodbom te se položaj radnice donekle poboljšao, kazala je pulska odvjetnica.

[slika4l]I ona ističe da su u državnim upravama u Istri zlostavljanja na radu česta, a razlog je taj, kaže, što je riječ je o strogo hijerarhijskim organizacijama. – Naš je radnik za fetu kruha spreman svašta podnijeti, a posljedice na zdravlje osoba koje proživljavaju mobing vrlo su teške. Znam za radnicu koja je sada na bolovanju s dijagnozom PTSP-a, zaključila je.

Zakon o sprječavanju zlostavljanja uskoro u Saboru

Procjenjuje se da je u Hrvatskoj od 2003. godine podneseno više od sto tužbi radi naknade štete od uznemiravanja, ali još uvijek nema nijedne, čak ni prvostupanjske, presude, dijelom i zbog nejasnih i nedostatnih odredbi. Tako je jer postojeći Zakon o radu ne prepoznaje sve oblike mobinga te ne može osigurati pravnu zaštitu protiv zlostavljača, najčešće poslodavca, koji vrlo lako pronalazi rupe u zakonu.

No, moberima bi moglo odzvoniti jer uskoro će se na dnevnom redu Sabora naći nacrt prijedloga Zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu koji definira što je mobing i na koji se način sankcionira.

- Gotovo je pravilo da zaposlenik koji je žrtva mobinga kad podigne tužbu protiv poslodavca dobije otkaz. Po novom zakonu takav će poslodavac platiti prekršajnu kaznu od 150.000 do 330.000 kuna. Zakon osim toga štiti osobe koje rade na određeno vrijeme, djelatne vojne osobe, volontere, osobe koje izdržavaju kaznu zatvora, osobe zaposlene putem studentskog servisa, osobe na učeničkoj praksi, a čija zaštita nije obuhvaćena Zakonom o radu, ukazala je Jadranka Apostolovski, koja je sudjelovala u izradi ovog zakona.

Zlostavljanje na poslu u novom zakonu definirano je kao svako ponašanje fizičke, psihičke ili spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika, ako je uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Žrtve mobinga osjećaju se poniženo i ranjivo

U anketi koju je provela Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobinga zlostavljanje na radu znatno češće priznaju žene (70 posto), a gotovo polovina ih je u dobi od 36 do 50 godina. Visokoobrazovani se javljaju češće (48 posto), a polovina ispitanika radi za istog poslodavca više od deset godina.

Žrtve mobinga osjećaju se poniženo, ranjivo, bolesno i zaplašeno. Na pitanje kako je mobing utjecao na njihov odnos prema radnom mjestu, najčešće odgovaraju da su osjećali pojačani stres (64 posto), preko polovine ih je razmišljalo da napusti sadašnji posao, pola je osjećalo smanjenu radnu učinkovitost i gubitak koncentracije. Više od 40 posto osjetilo je gubitak motivacije i nije htjelo ići na posao, a četvrtina je počela češće odlaziti na bolovanje. U privatnom životu mobing im je uzrokovao pojačani stres, umor, nezadovoljstvo, depresiju i nesanicu.

Školstvo je među različitim djelatnostima po postotku mobinga dosta visoko (14 posto), a najviše nasilja ima u državnoj upravi. U istraživanju kojim je bilo obuhvaćeno 1.354 medicinskih sestara i tehničara zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u 21 županiji, njih 52,65 posto odgovorilo je potvrdno na pitanje je li bilo izloženo nasilničkom ponašanju.