Mjesec dana mrtav u stanu

Jedan 80-godišnji muškarac iz Pule, nekadašnji dugogodišnji zaposlenik Radija Pula, u stanu je ležao mrtav čak mjesec dana, prema neslužbenim informacijama. Pokopan je koncem studenog, dva dana nakon što je pronađen.

Od susjeda koji ga je pronašao u stanu doznajemo priču o čovjeku koji je dugo vremena živio sam, a zadnjih se nekoliko godina polako odvojio i od prijatelja i obitelji.

- Znam ga 27 godina i smatram da je bio kvalitetan čovjek, malo svojeglav i tvrdoglav, ali pedantan... Zadnji put sam se s njim čuo krajem listopada. Njegov sin rekao da se ne želi javiti nikome... Kada je neugodan miris postao nesnosan i kad su po haustoru počele letjeti neke velike muhe nazvao sam njegovog sina i jednog majstora ključara te smo ušli u stan. Naravno, obavijestili smo i policiju. Prizor u stanu bio je strašan, ispričao nam je susjed.

Od policije smo, vezano za taj događaj, doznali da je dojava o mrtvoj osobi u stanu zaprimljena 27. studenog u 9.45 sati, a izlaskom policajaca i mrtvozornika na teren utvrđena je prirodna smrt 80-godišnjaka.

Valter Opašić iz PU istarske kazao nam je da takvih slučajeva skoro pa nema na području Istre i da se radi o jedinom slučaju unazad nekoliko godina. Ilija Kučinar, patolog pulske Opće bolnice, kaže da se u Istri dogodi jedan ili dva takva slučaja godišnje.

Za mišljenje o ovom i sličnim slučajevima upitali smo i dr. Nina Žganca iz Studijskog centra socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

- To je jedan od nebrojenih slučajeva ostavljenih i osamljenih ljudi koji su očito davno izgubili ono što nazivamo socijalnom mrežom i socijalnim kontaktima. U vremenu visoko izražene individualizacije i pomanjkanja solidarnosti, u vremenu rasprostranjenog siromaštva i socijalne isključenosti postaje, nažalost, normalno da gotovo svakog tjedna saznamo za neku vijest o smrti za koju dugo vremena nitko ne zna, kaže dr. Žganec.

On napominje da u Hrvatskoj nisu izgrađeni sustavi podrške, stručnjaci iz socijalnih službi zbog niza organizacijskih razloga nisu u mogućnosti dovoljno biti u lokalnim zajednicama nego većinu vremena provode u svojim uredima opterećeni administrativnim poslovima. Općenito, kaže on, u Hrvatskoj su socijalni rad i djelovanje sustava socijalnih službi postavljeni tako da nisu u mogućnosti na kvalitetan način prevenirati ovakve slučajeve.

- U razvijenim se zemljama stručnjaci s ovog područja nalaze u lokalnim zajednicama gdje kroz dobro razvijeni sustav socijalnih službi mogu značajno utjecati na sprječavanje ovakvih situacija te općenito na podizanje kvalitete života građana, kaže dr. Žganec. (M. SARDELIN, D. GRAKALIĆ)