Mercator, Konzum, Tisak - rekordni dug dobavljačima

Najveće tvrtke iz sektora trgovine, njih 26, svojim dobavljačima duguju gotovo 884 milijuna kuna u neplaćenim računima čiji su rokovi naplate već istekli. Pokazao je to nadzor Ministarstva financija koje je krenulo u jaču provjeru poštovanja Zakona o predstečajnoj nagodbi i financijskom poslovanju, čije odredbe previđaju rokove plaćanja od 60 dana.

Prema podacima što ih je Ministarstvo financija dobilo od trgovačkih lanaca u najvećem broju slučajeva rokovi plaćanja prekoračeni su za najviše 30 dana. Riječ je o ukupno 608 milijuna kuna, što praktički znači da za te obveze, ako uskoro budu plaćene, vrijedi rok od 90, a ne 60 dana.

Na listi onih koji imaju najviše računa koji nisu plaćeni u zakonski zadanim rokovima vodi Mercator Hrvatska s čak 309 milijuna kuna. Uz neplaćene obveze ima i 342 milijuna kuna obveza prema dobavljačima koje još nisu dospjele na naplatu.

Što se trgovačkog dijela Agrokora tiče, njegov je Konzum skupio 158 milijuna kuna dospjelih, a neplaćenih obveza prema dobavljačima, od čega je 97 milijuna kuna vezano uz račune gdje su rokovi probijeni za 30 dana. Uz to Konzum ima i gotovo milijardu kuna obveza koje još nisu dospjele na naplatu. Dobar dio njih vjerojatno je u obliku kredita.

I Agrokorov Tisak ima 131 milijun kuna dospjelih a neplaćenih obveza s time da je prema sadašnjim podacima oko 120 milijuna kuna s rokom prekoračenim do 30 dana. Iznad sto milijuna kuna neplaćenih a dospjelih obveza ima još jedino splitski Tommy, dok su riječke Plodine probile rokove plaćanja za račune vrijedne 81 milijun kuna, a gotovo cijeli taj iznos zasad je pokriven s najviše 30 dana kašnjenja.

K tome, kad se zbroje rezultati svih 26 trgovačkih lanaca rashodi su im bili za 343 milijuna kuna veći od prihoda, pa ispada da je djelatnost trgovine u Hrvatskoj neisplativa, iako se svaki dan otvara jedan novi centar ili lanac. Zato će poreznici zatražiti podatke i od matičnih kuća tih lanaca u inozemstvu, kako bi se vidjelo je li taj minus rezultata poslovanja u Hrvatskoj ili je pak posljedica transfernih cijena, odnosno načina poslovanja s tvrtkama-maticama. (J. MARIĆ/NL)