Mekota: informacija o stanju sigurnosti i netransparentni natječaji

Potpredsjednicu Gradskog vijeća Grada Poreča Snježanu Mekotu zanimala je informacija o stanju sigurnosti koje, usprkos brojnim upitima vijećnika, nikako da dođe na dnevni red sjednice. - Zadnja informacija bila je 2012. godine, preostaje nam još samo posljednja sjednica da to odradimo, rekla je Mekota. Predsjednik Vijeća Adriano Jakus rekao je da će govora o toj temi biti na idućoj sjednici.

Vijećnica je zatražila je i izvješće o onome što je poduzeto da bi provedba natječaja za financiranje projekata organizacija cvilnog društva bila transparentnija, kako je detektirano i izloženo na okruglom stolu Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva održanom 14. veljače u Gradu Poreču.

U Društvu Naša djeca Poreč i Centru za građanske inicijative tvrde kako je na okruglom stolu postavljen niz pitanja na koja pročelnica Vesna Kordić nije dala prihvatljive odgovore.

Uredba Vlade Republike Hrvatske po kojoj se natječaj provodi donijeta je, naime, zato da bi se javni novac udrugama dodjeljivao transparentno i pravično. Budući detektirani problemi i pitanja predstavnika udruga uglavnom govore o nejasnim (netransparentnim) i nepravičnim rezultatima natječaja, u DND-u smatraju da je neophodna rasprava na Gradskom vijeću, od koje očekuju zaključke koji bi pomogli da dodjela javnog novca udrugama stvarno bude pravična i potpuno transparentna, a da načelni stav gradske vlasti o podršci razvoja civilnog društva postane stvaran poticaj i podrška organizacijama civilnog društva aktivnima u Gradu Poreču.

1. Financiranje projekta započinje u četvrtom mjesecu što predstavlja problem za mnoge udruge koje provode cjelogodišnje aktivnosti

Naime gradski natječaj, koji prati dinamiku propisanu Uredbom Vlade RH raspisuje se nakon donošenja proračuna, odnosno procedura do zaključivanja ugovora traje četiri mjeseca, što za većinu lokalnih udruga znači da prva četiri mjeseca u godini nemaju novaca za neke aktivnosti , ali ni za plaće i režije, a financijskim sredstvima odobrenim iz Grada ne mogu se namiriti troškovi retrogradno. Znamo da je to rezultat jer se morala implementirati Uredba koja je donijeta na državnom nivou no to negativno utječe na rad mnogih udruga u Poreču i u ostatku Hrvatske. Ovo je druga godina za redom kako se to ponavlja i vjerojatno će to nekim udrugama biti problem zbog kojega će prestati funkcionirati. Da bi se to promijenilo treba Uredbu mijenjati na razini države, ali tako da se ne odražava negativno na rad udruga. Imamo informaciju kako neki istarski Gradovi raspisuju natječaj već krajem godine za sljedeću godinu pa bi trebalo vidjeti jesu li to oni i kako uspjeli riješiti.

PREDLAŽEMO da s Gradskog vijeća krene inicijativa prema Uredu za udruge Vlade RH, odnosno prema Vladi, za promjenu ovoga dijela Uredbe.

2. Predfinanciranje nekih udruga netranspranetno je i nepravedno prema ostalima

Na okruglom stolu smo saznali/e da nekim udrugama iz proračuna od početka godine dolazi novac za funkcioniranje „cjelogodišnjih programa“, kao predfinanciranje do završetka natječajne procedure i ugovaranja financiranja projekata/programa. Pohvalno je što je Grad vodio računa o tom problemu, ali je provedba nepravedna (nisu uključene sve udruge koje imaju cjelogodišnje programe) i ruši načela samog natječaja. Pitanje koje se nameće je prvenstveno: temeljem kojeg zakona/propisa je moguća isplata te vrste? Po kojim se kriterijima utvrđuje i tko odlučuje kojim udrugama odobriti predfinanciranje? Ako te udruge ne prođu na natječaju, kako će vratiti ta financijska sredstva i je li time već unaprijed odlučeno da će njima biti odobrena sredstva, bez obzira na rezultate procjene pristiglih projekata/programa.

Na primjer, Društvo Naša djeca Poreč koje aplicira na natječaj s cjelogodišnjim radionicama (koje se provode već 20 godina) i Centar za građanske inicijative koji prijavljuje program besplatne pravne pomoći (višegodišnji cjelogodišnji program), nisu dobile financijsku podršku do dovršetka procedure javnog natječaja. Nisu do okruglog stola niti znale da je to moguće. To nije ni transparentno ni pravedno, a opstruira moguću suradnju i umrežavanje lokalnih udruga.

PREDLAŽEMO javnu objavu kriterija za predfinanciranje cjelogodišnjih programa ako ostane takav model financiranja.

3. Zašto je smanjen maksimalni iznos za projekte iz jednog programskog područja

Na primjer, ove godine je maksimalni iznos koji neki projekt/program iz programskog područja razvoja civilnog društva, podpodručje ljudskih prava smanjen sa 60.000 na 54.000 kuna. Zašto? Jesmo li toliko napredovali u jamčenju ljudskih prava? To je područje koje pokrivaju tek dvije-tri udruge u gradu, pa se postavlja pitanje što nam to gradske vlasti žele poručiti?

Usporedbom natječaja iz 2016. I 2017. godine te javno objavljenim rezultatima za 2016. godinu dolazi se do zaključka da maksimalni iznos koji jedna udruga može prijaviti i potencijalno ostvariti u okviru jednog područja nije utvrđen na temelju procijene važnosti tog područja i procijene koliko bi za kvalitetnu provedbu projekta trebalo minimalno izdvojiti u tom području na temelju najvećih iznosa koje su ostvarile pojedine udruge u 2016. godini u tom području bez obzira što su imale lošije ocijenjene projekte od drugih.

Prijedlog: Bodovi i prijedlozi procjenjivačke komisije za financiranje projekata bi se trebali poštivati, a diskrecijsko pravo koje Gradonačelnik ima bi trebalo biti tek rijetka iznimka s vrlo jasnim argumentiranjem odstupanja od pravila.

4. Netransparentan odabir članova/ica povjerenstva

Netransparentno je, odnosno nepoznato kako se biraju članovi/članice povjerenstva koje osvjenjuje projekte i programe pristigle na natječaj, raspisuje li se natječaj/javni poziv za ocjenjivače/ice, koliko novca dobiju za obavljeni posao. Također nesklad između bodova komisije i iznosa koji su ugovoreni stvara se dojam da Grad ocjenjuje rad komisije kao nekompetentnim.

PREDLAŽEMO objavu podatka o načinu i kriterijima izbora ovjenjivača/ica , te bruto i neto iznosa isplaćenih za njihove honorare po godinama

5. Kvaliteta prijavljenog projekta (bodovi procjenjivačke komisije) nije u skladu s visinom raspodijeljenih iznosa

Na temelju ocjena povjerenstva stvara se bodovna lista, ali očito procjena povjerenstva nije za Grad obvezujuća. Naime, događa se da projekt s najviše bodova dobije 10% potrebnog novca, a onaj s dna liste 100%. To nas navodi na zaključak da je natječaj samo formalan, procedura podiže sumnju u klijentelizam i sukob interesa , a transparentnost i pravičnost tu ne postoje. Na pitanje tko donosi odluku koliko će koji projekt dobiti novca, odgovor na okruglom stolu je bio: gradonačelnik.

Znači, povjerenstvo za procjenu projekata i programa obavi svoj posao (moramo vjerovati da je za to kompetentno), za taj posao dobiju naknade iz gradskog proračuna, a onda gradonačelnik , zanemarujući obavljen i plaćen posao povjerenstva, odlučuje po nekim svojim kriterijima komu koliko novaca dati, bez obzira je li to dovoljno za provesti projekt ili ne. Da bi bili zadovoljeni kriteriji transparentnosti i pravičnosti najvažnije je da nitko nakon ocjenjivačkog povjerenstva ne mijenja raspored na bodovnoj listi, niti troškove koje su procjenitelji/ce ocijenili opravdanima.

PREDLAŽEMO da se taj dio procedure preuzme od onih koji to rade prema pravilima dobrog i transperentnog upravljanja, na primjer od Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva.

6. Financijsku podršku programskom radu udruga treba realizirati kroz institucionalnu podršku

Znamo da u lokalnoj zajednici postoje organizacije civilnog društva koje ne djeluju na projektnoj osnovi a važne su za ovu zajednicu i Gradu je važno da podrži njihovo djelovanje, ali takve onda treba riješiti na drugačiji način, dati im institucionalnu potporu. Također je jako važno da se natječaj za institucionalnu potporu osmisli transparentno, pravedno, da bude svima dostupan i da one udruge koje rade kvalitetno svoj posao budu na taj način podržane.

PREDLAŽEMO propisivanje institucionalnih potpora iz gradskog proračuna.

7. Omogućiti razvoj civilnog društva kroz stvarnu podršku udrugama ne samo novčanim potporama

Znamo da ni institucionalne potpore ne mogu riješiti problem nekih OCD-a, nego bi to jedino bilo moguće kroz trajnu suradnju onih udruga koje imaju jednog ili niti jednog zaposlenog/zaposlenu, kroz zajedničko javljanje na natječaje iz drugih izvora u partnerstvima.

Postoje različiti modaliteti podrške udrugama o kojima treba razgovarati (udruge i Grad) i zajedno isplanirati ono što udruge stvarno trebaju , a Grad može osigurati.

PREDLAŽEMO HITNU izradu gradske strategije razvoja civilnog društva (proces mogu voditi kompetentne osobe iz civilnog sektora).

Strateški dokument trebao bi obavezno propisati:

• 1. radno mjesto referenta/ice zadužene za razvoj civilnog društva i kontatkte s OCD-ima, s jasno utvrđenim kompetencijama i vještinama
• 2. formiranje gradskog odbora za razvoj civilnog društva, u kojem će biti i predstavnici/e civilnog društva i koji će aktivno sudjelovati u kreiranju javnih politika na polju razvoja civilnog društva.
• 3. Osiguravanje logističke stručne pomoći za pripremanje projekata za natječaje iz državnih i europskih izvora . (To se može učiniti zapošljavanjem osobe u gradski tim za projektiranje ili angažiranjem osobe temeljem javnog poziva ili natječaja, jednom godišnje, koja će biti angažirana temeljem ugovora, prema potrebama)

8. Urediti transparentno i po načelima dobrog upravljanja dodjeljivanje financijske i nefinacijske podrške udrugama od strane Grada

Na okruglom stolu se otvorila i problematika na koji način (kriteriji, pravilnik) se dodjeljuje udrugama prostori, što je također jedan od značajnih načina podrške radu udrugama. Tko od udurga koristi i zašto besplatno prostor, tko od udruga i zašto ima pokrivene režijske troškove od strane Grada. Smatramo da je nužno ta područja urediti po načelima dobrog upravljanja kako bi mogli razvijati zdrave odnose između Grada i civilnog društva te također između samih udruga.

PREDLAŽEMO izradu pravilnika o dodjeli gradskih prostora udrugama s jasnim kriterijima i popisom prostora i udruga koje ih koriste. Također predlažemo javno objavljivanje rezultata koje je svaka udruga postigla provedbom financiranih projekata u protekloj godini.

Nadamo se da će vijećnici tražiti tematsku sjednicu o ovim problemima. Rado ćemo se odazvati pozivu da sudjelujemo kao gosti/gošće, koji/koje mogu vijećnicima odgovoriti na konkretna pitanja iz djelokruga rada OCD-a.

Društvo Naša djeca Poreč
Centar za građanske inicijative Poreč

NA ZNANJE:

1. Odjel za društvene djelatosti Grada Poreča/Parenzo, pročelnici Vesni Kordić
   2. Helga Može Glavan, Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva
   3. Ured za udruge Vlade RH

(dp)