Martin Janko: Maketa porečkih zidina - s mostom!

Služeći se skicama iz monografija, geodetskim snimkama i drugim izvorima, naš je 85-godišnji sugrađanin Martin Janko izradio maketu dijela porečkih zidina. Na njoj prepoznajemo tri do danas očuvane kule (Peterokutnu, Okruglu, Peškeru), kao i dijelove obrambenih bedema. Neke će možda iznenaditi što se na maketi našao i most. Iako ga više ne vidimo, njegovi ostaci postoje i danas, zatrpani pod slojevima tla i popločenja na ulazu u Dekumanus s istočne strane.

Autora makete smo posjetili u njegovom domu u Novom naselju te poveli zanimljiv razgovor o skrivenom mostu što je u davnini vodio do gradskih vrata. Preko njega hodamo i danas, kad s Trga slobode ulazimo u Dekumanus pored Peterokutne kule. Arheološki je istražen pred 15-ak godina, a bilo je govora i da bi jedan njegov dio mogao biti otkopan, tj. otkriven pogledima.

-Još 2011. godine u Glasu Istre je izašao članak u kojem je pisalo da će do nove godine Porečani dobiti most kod Peterokutne kule. Tako su bili najavili iz Grada. Taj članak mi je bio jako zanimljiv. Zadržao sam ga, a kasnije sam na tu temu pisao i gradskoj upravi. Saznao sam i da, po arhitektonskom projektu gđe. Jadranke Drempetić, otkrivanje dijela tog mosta ne bi bilo ni toliko skupo. Dakle, moglo bi se učiniti da se dio mosta otkrije i bude vidljiv. A sigurno bi nam nosilo neke bodove i u turističkom smislu, ispričao je Martin Janko.

Maketu je počeo izrađivati ljetos, no nije joj se mogao potpuno posvetiti zbog gostiju koje je imao u privatnom smještaju. U rujnu se vratio čekiću i kliještima i nastavio s poslom. Izradio je i dvije veće makete - jedna prikazuje samo peterokutnu kulu, a druga samo most.

- Još uvijek me golica da pokrenem da se taj most nekako otvori i da bude vidljiv građanima i svima koji dolaze u Poreč, rekao je g. Janko.

Nije poznato kada je most sagrađen, ni kada je zatrpan. Austrijski katastarski planovi iz 1820-ih ga ne prikazuju, iz čega zaključujemo da je tada već bio zatrpan.

Naš je sugovornik pred nekoliko godina urgirao i za drukčije održavanje gradskih kula, zidina i njihovog okoliša, kako bi jače došli do izražaja, i bili vidljiviji posjetiteljima grada.

Jednom davno mu je dr. Ante Šonje , vrsni arheolog i dugogodišnji ravnatelj porečkog muzeja, na tavanu muzeja pokazao ostatke amfora koje nije bilo moguće sačuvati. Opisivao mu je i kako su se amfore izrađivale od gline. To ga je potaknulo da, nakon odlaska u mirovinu 1991., od gline izrađuje suvenire: mini-amfore. I danas se zanima za pitanja kulturnih spomenika, njihovog očuvanja i prezentacije.

Maketa zidina je neko vrijeme bila izložena u Galiji. Pokazao ju je i u gradskoj Turističkoj zajednici, nastojeći skrenuti pažnju na skrivene dragulje gradske kulturne baštine u kojima čuči velik potencijal za kulturnu i turističku valorizaciju.