Marin Lerotić: Za digitalizaciju i transparentnu državu; kako funkcionira Istra, treba cijela zemlja

Razgovarao: Luka Šipetić

Puležan Marin Lerotić je s visokog šestog mjesta na listi Restart koalicije u VIII. izbornoj jedinici izabran u Hrvatski sabor, i to kao najmlađi zastupnik novog saziva. Ovaj je 31-godišnji magistar ekonomije bio dijelom Istarske razvojne agencije u Puli, gdje je surađivao na poslovima vezanim uz EU projekte te koordinirao projekt IQ - Istarska kvaliteta. Aktualni je predsjednik Kluba mladih IDS-a Istre, a u dva navrata je bio predsjednik Kluba mladih IDS-a Pule.

Kada ste i kako ušli u politiku , i u IDS?

Ključni trenutak je bio priključivanje studentskoj udruzi dolaskom na fakultet na pulskom sveučilištu. Svidio mi se rad sa studentima i osjećaj pomaganja studentskoj zajednici te sam osjetio želju da nastavim u tom pravcu. Pričekao sam da istekne moj mandat predsjednika udruge, budući da nisam želio da moje djelovanje u udruzi bude politizirano, te sam se krajem 2011. učlanio u IDS. Nisam razmišljao o nijednoj drugoj stranci, IDS mi se postavio kao prirodni nastavak mog djelovanja, i to zbog stavova o multikulturalnosti, zajedništvu i progresivnih politika koje smatram da provode.

U svojim istupima ističete fokus na mladima. Što to konkretno danas znači - baviti se mladima?

Nakon što sam postao predsjednik mladih IDS-a uveli smo praksu predlaganja ideja Gradu Puli kod kreiranja proračuna. Naši prijedlozi sastojali su se od manjih komunalnih akcija, poput osvjetljivanja pješačkih prijelaza ispred osnovnih škola, pa sve do prijedloga za sufinanciranje kamatne stope pri kupovini prve nekretnine kod mladih, koja je ušla u ovogodišnji proračun. Svi prijedlozi su, sukladno financijskim mogućnostima, bili saslušani i uvaženi, ako ne ove, onda narednih godina. Jedan od takvih je i Pula Pet Plus, kampanja koja se vodila kako bi se podigla razina svijesti među vlasnicima kućnih ljubimaca. To je bio jedan od najnagrađivanijih projekata koje je jedna lokalna samouprava pokrenula u Hrvatskoj.

Koj a su očekivanja najmlađeg saborskog zastupnika u novom sazivu? Postoje li i eventualne sumnje i strahovi?

Sumnje i strahove nemam, a u Sabor idemo probati ostvariti sve ciljeve koje smo si zacrtali kako bi građani živjeli bolje.

Koji su to ciljevi i kojim se pitanjima namjeravate posebno posvetiti u Saboru?

Ono na čemu inzistiramo je decentralizacija države, i to ne samo fiskalna decentralizacija, već i decentralizacija upravljanja državnom imovinom. Kao primjer mogu navesti projekt co-workinga u Puli. Po meni, to je primjer kako je Grad kroz decentralizirana sredstva raspisao projekt koji će poduzetnicima ponuditi prostor za rad, rast i zapošljavanje. Tu je i pitanje poljoprivrednog zemljišta koje je u vlasništvu države, a nije iskorišteno. Želimo digitalizaciju, otvorenu i transparentnu državu na način kako funkcioniraju brojne uprave i općine u Istri. Smatram da takva treba biti cijela država.

Što područje Poreča i okolice može dobiti kroz vaš angažman u Hrvatskom saboru u iduće četiri godine?

Svim građanima Istre smo dostupni svakodnevno. Na terenu smo, surađujemo s načelnicima i gradonačelnicima, u kontaktu smo s građanima čije potrebe slušamo. Usmjerit ćemo se na pitanja digitalizacije, poljoprivrede, turizma i gospodarstva.

Hoćete li biti u poziciji pomoći oko konkretnih pitanja koja muče građane Poreča i okolice? Svaka od tih sredina ima svoje specifične probleme, koliko ste upoznati s njima te imate li infrastrukturu za građane koji Vas žele kontaktirati?

Mogu nas kontaktirati preko Kluba IDS-a u Saboru, a podaci za kontakt se nalaze na internet stranicama Sabora, ali i putem web-a i društvenih mreža IDS-a. Osluškujemo probleme građana preko istarskih gradonačelnika i načelnika. I u samoj kampanji je bilo dosta kontakata građana koji su htjeli biti upoznati s onime što ćemo raditi.

Nakon propasti Uljanika, gospodarstvo Istre je pokazalo i svoje slabosti. Kako vidite gospodarstvo Istre, u kojem smjeru se treba razvijati?

Zaista se nadam da će Uljanik nastaviti svoje poslovanje, a naznake za to postoje. Smatramo da se prošla Vlada trebala posvetiti problemu Uljanika puno ranije i ozbiljnije, kao što se svojevremeno posvetila Agrokoru. Premijer Plenković je u svojoj zadnjoj posjeti najavio da će se brodogradnja nastaviti te ga držimo za riječ. Istarski BDP je za 23 posto veći od prosjeka ostalih županija, no mislim da možemo i moramo bolje. Postoji mogućnost razvitka u IT sektoru, uzmimo samo primjer Infobipa kao jedne okosnice. Podržavamo svaki tip industrije koji će dovesti do održivog rasta i otvaranja novih radnih mjesta što će, u konačnici, generirati ekonomski rast na području županije.

Katarina Nemet je u nedavnom intervjuu za naš portal navela da se u dosadašnjem političkom djelovanju u IDS-u nije susrela s problemom rodne neravnopravnosti. Ipak, ona je prva žena iz Istre koja je s liste IDS-a ušla u Sabor. U politici i u menadžmentu na pozicijama moći su i dalje uglavnom muškarci. Čini se da IDS nema reformsku snagu u tim, ali i drugim pitanjima. Kako vidite tu problematiku?

Što se tiče mog iskustva, u svojih devet godina nisam se susreo s problemom neravnopravnosti, bilo na rodnom ili pak vjerskom polju. U IDS-u postoje uspješne žene na vodećim funkcijama, neke od njih vode naše podružnice, a neke su na vodećim mjestima u svojim izbornim mjestima, poput Glorije Paliske, načelnice u općini Raša, koja je izabrana u zadnja dva mandata. Što se tiče Vašeg pitanja o našoj snazi za reformske politike, mislim da smo na ovim parlamentarnim izborima predstavili dva svježa lica - Katarinu Nemet i mene. Time smo pokazali reformsku snagu. I na zadnjim lokalnim izborima su iz naših redova izabrana mnoga nova lica, i to u Rovinju, Poreču, Labinu, Bujama i drugdje.

Koji je vaš stav o sustavu lokalne samouprave u Hrvatskoj, broju jedinica i predstavnika? Na porečkom, pa i pulskom području iz kojeg dolazite , ima mnogo malih samouprava. Je li bolje da stanovnici manjih općina sami upravljaju svojim područjem ili je bolje upravljati iz većeg administracijskog centra, to jest grada? Treba li razmisliti o ukidanju nekih općina ili je smislenija reforma županija?

Smatram da je reforma lokalne samouprave potrebna, no smatram neodgovornim i pomalo populističkim da licitiramo koliko općina i županija treba postojati. Treba provesti temeljnu reformu u koju će biti uključena i struka, a s ciljem da građani žive bolje. Ono za što se mi zalažemo je da u bilo kojem novom regionalnom ustroju Istra mora biti samostalna regija.