Malvazija i cabernet iz podruma porečkog Instituta ponovno dostupni kupcima
Izvor:
Institut za poljoprivredu i turizam Poreč
Vinski podrum Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču ponovno je krenuo s prodajom vina. Jedna je to od prvih konkretnijih novosti otkako je vođenje podruma početkom godine preuzela dr. sc. Fumica Orbanić.
Prodaja u proteklom razdoblju nije bila kontinuirana, ponajprije zato što vina nije uvijek bilo u dovoljnim količinama i jer je trebalo ishoditi potrebna rješenja za stavljanje proizvoda na tržište. Sada u Institutu žele ponovno ojačati prodajni dio, ali pritom zadržati glavnu ulogu podruma - istraživanje, razvoj i prijenos znanja prema vinarima.
- Voditeljica sam podruma od 1. siječnja ove godine i plan je, uz daljnje provođenje znanstvenih istraživanja, ojačati i komercijalni dio, odnosno prodaju. Želimo proizvoditi kvalitetna, vrhunska vina i jaka alkoholna pića za tržište, ali pritom ostati vjerni onome što Institut jest - mjesto znanja, pokusa i razvoja. Cilj nam je koristiti autohtone sorte, njihov puni potencijal i inovativne tehnologije te dati primjer proizvođačima u praksi, rekla je Orbanić.
U prodaji su trenutačno vina berbe 2025., prije svega kvalitetna malvazija istarska i cabernet sauvignon. Malvazija je zamišljena kao ozbiljnije vino punijeg tijela, spremno za konzumaciju, ali i s potencijalom odležavanja. Cabernet sauvignon proizveli su standardnim postupkom, uz sedmodnevnu maceraciju.
Buteljke se prodaju po cijeni od 10 eura, a kupiti se mogu u prostoru vinskog podruma na imanju Instituta tijekom radnog vremena.
Vina, vinjak, teranino i travarica
U Institutu ne razvijaju samo vina. U ponudi i razvoju su i vinjak, teranino i travarica. Vinjak je dvije godine odležavao u drvenoj bačvi, teranino je nastao prema tradicionalnoj recepturi, a travarica je dio šire ideje boljeg iskorištavanja nusproizvoda vinifikacije.
- Ponovno pokretanje prodaje važno nam je jer želimo da ljudi bolje upoznaju Institut i naš podrum, ali i da naša vina budu primjer onoga što se u Istri može proizvesti kada se spoje znanje i praksa. Ne zanima nas samo proizvesti vino, nego proizvesti vino koje ima identitet, kvalitetu i priču, rekla je Orbanić.
U radu podruma sudjeluju i dr. sc. Sanja Radeka, dr. sc. Tomislav Plavša i bacc. ing. agr. Emanuel Kaluđerović, a u pojedinim istraživanjima i projektima važan doprinos daju dr. sc. Igor Lukić i drugi suradnici Instituta.
Autohtone sorte i nove tehnologije
Važan dio budućeg rada bit će autohtone sorte. Institut i danas proizvodi vina od malvazije istarske, terana, muškata bijelog i muškata ruže porečkog, a interes postoji i za sorte koje su s vremenom gotovo nestale iz šire proizvodnje.
Među njima su duranija, hrvatica, garganja, dolcin i surina. U Institutu žele istražiti mogu li te sorte pronaći novo mjesto u suvremenoj proizvodnji, primjerice u pjenušcima ili kupažama.
Jedan od smjerova razvoja je i primjena ultrazvučne tehnologije. Institut raspolaže ultrazvučnom sondom nabavljenom kroz projekt HRZZ VinNutriVit, a takva vina nedavno su predstavljena i na sajmu AgroTerra Istra.
- Publika je na degustacijama jako dobro reagirala na takva vina, što nam je važan signal da inovacije ne ostaju samo na razini laboratorija nego imaju i tržišni potencijal, rekla je Orbanić.
Ultrazvuk bi se u budućnosti mogao koristiti i u istraživanjima dozrijevanja jakih alkoholnih pića, poput rakija i vinjaka.
Podrum s tradicijom od 1882. godine
Vinski podrum Instituta osnovan je 1882. godine. Već u prvoj godini djelovanja preradili su 44 hektolitra vina od domaćih sorti grožđa, uglavnom iz okolice Poreča.
Kroz povijest je podrum imao važnu ulogu u istraživanju fermentacije, čuvanja i njege vina, a vina Instituta osvajala su priznanja na izložbama u Trstu, Coneglianu, Torinu i Bruxellesu.
Poseban iskorak napravljen je 1998. godine uspostavom suvremeno opremljene “Minivinifikacije”, koja omogućuje veći broj znanstvenih pokusa u kontroliranim uvjetima. Od 2017. godine, nakon uspostave točionice vina, podrum se u manjem dijelu ponovno koristi i za proizvodnju i prodaju vina, dok je rekonstrukcija iz 2019. dodatno ojačala njegovu istraživačku i tehnološku vrijednost.
Danas podrum ima oko 800 četvornih metara, od čega je oko 300 četvornih metara efektivnog radnog prostora. Opremljen je tankovima od nehrđajućeg čelika, sustavima za hlađenje, termovinifikaciju, rad s inertnim plinom, preradu grožđa i punjenje boca.
U Institutu žele da podrum bude mjesto u kojem se spajaju proizvodnja, znanost, održivost i tržište - od autohtonih sorti i vina, do destilata i boljeg iskorištavanja komine, kožica i sjemenki grožđa.
Fotogalerija
