Mali oglasi gube svrhu zbog straha od inspektora

Mnogi građani krpaju kućni budžet tako što rade u fušu ili rade u popodnevnim satima i vikendom posao za koji su registrirani, ali pritom ne ispostavljaju račun. Nije rijetkost da u slobodno vrijeme profesori i drugi znanstveni radnici daju poduke učenicima i studentima.

Izvan radnog vremena, i bez računa, rade i mnogi drugi: čistači, električari, fizioterapeuti, fotografi, frizeri, građevinari, krojači, pedikeri, prijevoznici, serviseri, slastičari i ostali koji pripremaju hranu ili prodaju vlastite poljoprivredne proizvode.

Mnogi od njih su donedavno pronalazili kupce ili klijente putem malih oglasa. No, zbog primjene Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, sve je manje onih koji se na taj način oglašavaju.

Naime, krajem svibnja 2011. na snagu je stupio zakon kojim se utvrđuje da je građanima zabranjeno svako obavljanje djelatnosti koju nisu registrirali kod nadležnog tijela ili prijavili poreznim tijelima. Pritom su predviđene kazne od 10 do 30 tisuća kuna.

Za medije se smatra da sudjeluju u obavljanju neregistrirane djelatnosti ako objave oglase oglašivača od kojeg nisu prikupili sve potrebne osobne podatke. Prva promjena u primjeni tog zakona dogodila se upravo kod izdavača koji od oglašivači sada trebaju zatražiti prvenstveno ime i prezime, adresu stanovanja i OIB.

Ugroženo daljnje izlaženje Butige

Tako smo u oglasniku Butiga, koji je zajedničko izdanje Novog lista i Glasa Istre, doznali da je sve manje ljudi voljno oglašavati svoje usluge jer ne žele dostaviti osobne podatke izdavaču. Mali su oglašivači prestrašeni zbog moguće kontrole.

Ivana Zečević iz službe marketinga tvrtke Glas Istre novine pojašnjava da su svjedoci loših reakcija i pritužbi klijenata i čitatelja.

- Uočili smo da je zabilježen pad od 40 posto kod malih oglasa u odnosu na vrijeme prije provođenja zakona. Ako se ta tendencija nastavi, smanjit će se isplativost našeg proizvoda. Time je ugrožen i sam proizvod, ali i radna mjesta. No, ne samo to, ugrožene su i djelatnosti koje su registrirane i koje svoje proizvode i usluge nude putem naše marketing revije, zaključuje Zečević.

Je li situacija tako dramatična i kod ostalih izdavača oglasnika? Sanda Soptija, direktorica portala Njuškalo.hr, veli da su, kada su počeli tražiti OIB, naišli na nerazumijevanje dijela korisnika.

Nataša Martinić, voditeljica korporativnih komunikacija u Oglasniku d.o.o., odgovorila je da je traženje identifikacijskih podataka od klijenata utjecalo na smanjenje broja oglasa.

Siniša Moškov s portala Aukcije.hr veli da se broj aukcija nije značajno smanjio te da su manje od dva posto aukcija morali ukloniti zato što prodavatelji nisu dostavili tražene podatke.

Je li švercer onaj tko prodaje i kupuje stare ploče?

- Naše je mišljenje da je zakonodavac prije svega imao namjeru regulirati tržište usluga. No, što se prodaje predmeta tiče, zakon nije napravio razliku između osoba koje se bave neregistriranom djelatnošću i osoba koje prodaju predmete iz osobnih potreba, poput rabljenih odjevnih predmeta, kućne biblioteke, rabljene tehničke opreme…

Znači, bez obzira na to prodajete li, primjerice, samo jedan vlastiti rabljeni mobitel ili ne, potpadate pod navedeni zakon. Osim toga, po mišljenju Ministarstva financija, pod navedeni zakon spadaju i strane fizičke i pravne osobe koje prodaju predmete putem hrvatskih tvrtki. Stoga smo morali i takvim korisnicima onemogućiti prodaju sve dok ne dostave OIB, što je njima izuzetno komplicirano, zaključio je Moškov.

Martinić iz Oglasnika zaključuje da je ovaj zakon donesen da bi spriječio neregistriranu djelatnost, no obavezom uzimanja identifikacijskih podataka izjednačio je privatne oglašivače koji primjerice prodaju rabljeni namještaj i osobe koje obavljaju neregistriranu djelatnost.

Siniša Moškov iz Aukcije.hr nam se također požalio da, iako Državni inspektorat nadzire primjenu navedenog zakona, nije nadležan za tumačenje propisa. Stoga su, veli, tražili pravno mišljenje svog odvjetnika.

- On nam je poručio da se u točki 4. članka 5 tog zakona navodi da se ne smatra obavljanjem neregistrirane djelatnosti rad za osobne potrebe. Budući da fizičke osobe u oglasnicima i aukcijama obično prodaju iz osobnih potreba - radi se o sporadičnoj djelatnosti.

Ako fizička osoba dostavi svoje podatke, tada se takva djelatnost radi osobnih potreba, odnosno rad za vlastite potrebe, ne bi smatrala neregistriranom djelatnošću, jer se upravo radi o sporadičnoj djelatnosti, odgovor je odvjetnika portala Aukcije.hr.

Kako oglašivači gledaju na primjenu tog zakona naveo je jedan oglašivač na internetskom forumu: "Prodajem gramofonske ploče. Neke kupim i odmah prodajem. Smatraju li se sve mojim vlasništvom ili sam ja nekakav švercer? Što je tu sporno?".

Bez podataka nema oglašavanja

Sankcioniranje nelegalnog rada uključuje novčane kazne u rasponu od 3 do 50 tisuća kuna, oduzimanje predmeta korištenih ili nastalih u takvom obliku rada, te imovinske koristi ostvarene kršenjem zakona. Sankcioniranje obuhvaća i one koji omogućuju obavljanje neregistriranog rada, točnije one koji u tisku te putem televizije, radija i drugih medija reklamiraju osobe i poslove koji su neregistrirani.

Konkretno, za sve oglase koji uključuju ponudu roba ili usluga, oglašivači moraju dobiti potvrdu registracije i identiteta pravne ili fizičke osobe. Svoj OIB, primjerice, moraju dati i osobe koje iznajmljuju stan, nude usluge čuvanja djece, čišćenja ili građevinskih i drugih radova ali i oni koji prodaju predmete za osobnu upotrebu.

Državni inspektorat nije odgovorio na postavljena pitanja

Upit smo uputili uredu za odnose s javnošću Državnog inspektorata od kojeg smo tražili da nam odgovori jesu li ove godine kaznili osobe koje su temeljem javno dostupnih oglasa (iz bilo kojeg medija) zatekli da nude usluge ili proizvode a da pritom nisu bili registrirani za to te nisu izdali račun.

Zanimalo nas je, ako su kaznili takve osobe, koliko su prijava podnijeli na razini Hrvatske, a koliko na području Istarske županije. Kao posljednje, upitali smo ih koji su najčešći prekršaji temeljem javno dostupnih oglasa. Ni na jedno pitanje nismo dobili odgovor. (Paulo GREGOROVIĆ)

CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE OD SRIJEDE.