Lopovi vole umjetnine
Nezakcij (B. D.)
Prošlo je četiri mjeseca otkad su iz spremišta pulskog Arheološkog muzeja Istre na nalazištu Nezakcij u Valturi ukradeni arheološki predmeti, njih 25, ali dosad nisu nađeni. Ukradeno je 15 predmeta iz antičkog razdoblja, osam iz prapovijesnog te dva iz srednjeg vijeka. Predmeti su male materijalne vrijednosti, ali velike kulturološke te za njima policija i dalje traga.
Od policije saznajemo i da je ove godine iz jednog ugostiteljskog objekta u Poreču ukradena kopija srednjovjekovnog metalnog koplja, tzv. helebarde. Predmet nema veliku materijalnu vrijednost, svega 200 kuna, ali ima povijesnu. Oštećen je Zavičajni muzej Poreštine. Lopovi koji su ukrali ove stvari vjerojatno nisu poznavatelji umjetnina, jer su ih otuđili nadajući se većoj materijalnoj koristi.
Krađe umjetnina u Istri nisu rijetkost. Lopovi kradu i predmete daleko veće materijalne vrijednosti. Najčešće se otuđuju umjetnička djela iz stanova. Tako je policija otkrila 37-godišnjeg lopova koji je iz kuće pokojnog slikara Ede Murtića u Vrsaru ukrao šest umjetničkih djela tog slikara i četiri Marijana Arhanića. Ukrao ih je u dva navrata, kada u kući nije nitko boravio, a uhićen je nakon druge krađe, u veljači prošle godine. Sva ukradena djela skrivao je u svom stanu u Vrsaru te su vraćena udovici velikog majstora. Svako ukradeno Murtićevo djelo procijenjeno je na oko 250 tisuća kuna pa bi se 37-godišnjak njihovom prodajom na crnom tržištu znatno obogatio. Iako vrijedna djela kradu i poznavatelji umjetnosti, ovaj lopov ne spada u tu kategoriju.
Nema traga zlatnom kaležu iz Motovuna
Na meti lopova u Istri su i sakralni objekti. Tako su iz crkve svetog Stjepana u Motovunu 2001. godine nestali zlatni kalež iz 15. stoljeća, težak oko pola kilograma, zlatna patena i srebrna tabernakula s likom Isusa Krista, a 1998. kip svetog Josipa.
Od policije saznajemo i da je ove godine iz jednog ugostiteljskog objekta u Poreču ukradena kopija srednjovjekovnog metalnog koplja, tzv. helebarde. Predmet nema veliku materijalnu vrijednost, svega 200 kuna, ali ima povijesnu. Oštećen je Zavičajni muzej Poreštine. Lopovi koji su ukrali ove stvari vjerojatno nisu poznavatelji umjetnina, jer su ih otuđili nadajući se većoj materijalnoj koristi.
Krađe umjetnina u Istri nisu rijetkost. Lopovi kradu i predmete daleko veće materijalne vrijednosti. Najčešće se otuđuju umjetnička djela iz stanova. Tako je policija otkrila 37-godišnjeg lopova koji je iz kuće pokojnog slikara Ede Murtića u Vrsaru ukrao šest umjetničkih djela tog slikara i četiri Marijana Arhanića. Ukrao ih je u dva navrata, kada u kući nije nitko boravio, a uhićen je nakon druge krađe, u veljači prošle godine. Sva ukradena djela skrivao je u svom stanu u Vrsaru te su vraćena udovici velikog majstora. Svako ukradeno Murtićevo djelo procijenjeno je na oko 250 tisuća kuna pa bi se 37-godišnjak njihovom prodajom na crnom tržištu znatno obogatio. Iako vrijedna djela kradu i poznavatelji umjetnosti, ovaj lopov ne spada u tu kategoriju.
Nema traga zlatnom kaležu iz Motovuna
Na meti lopova u Istri su i sakralni objekti. Tako su iz crkve svetog Stjepana u Motovunu 2001. godine nestali zlatni kalež iz 15. stoljeća, težak oko pola kilograma, zlatna patena i srebrna tabernakula s likom Isusa Krista, a 1998. kip svetog Josipa.
Iz crkve svetog Blaža u Vodnjanu 1999. godine lopov je ukrao raspelo, nepoznate starosti i nepoznatog autora, a 2003. iz tamošnje crkve svetog Jakova sliku Presvetog trojstva, ulje na platnu iz 19. stoljeća, i pet drvenih kipića. Drveni kipić svetog Martina ukraden je iz istoimene vodnjanske crkve iste godine. Za svim tim predmetima policija još traga, a nalaze se i na popisu ukradenih umjetnina na internetskoj stranici Ministarstva unutarnjih poslova.
Iz nedavne prošlosti, točnije 2007. godine, bilježimo krađu slike svete Lucije iz 17. stoljeća iz crkve Blažene djevice Marije od Svete Krunice u Završju na Bujštini. Lopov je tada ukrao i više komada zlatnog nakita te pozlaćeni ostenzorij. Materijalna vrijednost ukradenih predmeta iznosi oko 10 tisuća eura, a ona kulturna je neprocjenjiva.
Mnogim ukradenim umjetninama nikada se ne uđe u trag. Završe u privatnim zbirkama kolekcionara, pa i preko oceana. Primjerice, još nije pronađena drvena skulptura Gospe s djetetom iz 14. stoljeća, koja je ukradena 1959. godine iz župne crkve u Vrsaru. Iako su još prije deset godina postojale naznake da se skulptura nalazi u privatnoj zbirci u Rijeci, do danas nije locirana.
Crno tržište od dvije milijarde dolara
Po nekim pretpostavkama, na međunarodnom crnom tržištu umjetninama obrće se između milijardu i dvije milijarde američkih dolara. Krađa umjetnina nalazi se na četvrtom mjestu liste međunarodnih zločina, iza trgovine drogom, oružjem i ljudima.
Po podacima MUP-a, od 1995. do 2008. godine zabilježeno je 1.165 različitih kaznenih djela (krađe, oštećenje, uništenje, nedopušteni izvoz spomenika kulture, krijumčarenje, krivotvorenje) kojima je obuhvaćeno čak 3.930 različitih umjetnina. U te brojke nije uključeno oko 300 objekata uništenih tijekom Domovinskog rata, iz kojih je opljačkano izuzetno puno vrijednih predmeta kulturne baštine. Ministarstvo kulture njihov broj procjenjuje na više od 30.000.
Policija apelira na vlasnike da o svojim umjetninama imaju dokumentaciju jer ona ima iznimnu važnost kod prijavljivanja krađe, raspisivanja potrage i traženja ukradenih umjetnina, a osobito kod njihove identifikacije i vraćanja vlasniku. (Silva BODLAJ IVAŠIĆ)
Iz nedavne prošlosti, točnije 2007. godine, bilježimo krađu slike svete Lucije iz 17. stoljeća iz crkve Blažene djevice Marije od Svete Krunice u Završju na Bujštini. Lopov je tada ukrao i više komada zlatnog nakita te pozlaćeni ostenzorij. Materijalna vrijednost ukradenih predmeta iznosi oko 10 tisuća eura, a ona kulturna je neprocjenjiva.
Mnogim ukradenim umjetninama nikada se ne uđe u trag. Završe u privatnim zbirkama kolekcionara, pa i preko oceana. Primjerice, još nije pronađena drvena skulptura Gospe s djetetom iz 14. stoljeća, koja je ukradena 1959. godine iz župne crkve u Vrsaru. Iako su još prije deset godina postojale naznake da se skulptura nalazi u privatnoj zbirci u Rijeci, do danas nije locirana.
Crno tržište od dvije milijarde dolara
Po nekim pretpostavkama, na međunarodnom crnom tržištu umjetninama obrće se između milijardu i dvije milijarde američkih dolara. Krađa umjetnina nalazi se na četvrtom mjestu liste međunarodnih zločina, iza trgovine drogom, oružjem i ljudima.
Po podacima MUP-a, od 1995. do 2008. godine zabilježeno je 1.165 različitih kaznenih djela (krađe, oštećenje, uništenje, nedopušteni izvoz spomenika kulture, krijumčarenje, krivotvorenje) kojima je obuhvaćeno čak 3.930 različitih umjetnina. U te brojke nije uključeno oko 300 objekata uništenih tijekom Domovinskog rata, iz kojih je opljačkano izuzetno puno vrijednih predmeta kulturne baštine. Ministarstvo kulture njihov broj procjenjuje na više od 30.000.
Policija apelira na vlasnike da o svojim umjetninama imaju dokumentaciju jer ona ima iznimnu važnost kod prijavljivanja krađe, raspisivanja potrage i traženja ukradenih umjetnina, a osobito kod njihove identifikacije i vraćanja vlasniku. (Silva BODLAJ IVAŠIĆ)
Fotogalerija
