Linić: Iduće godine eksplozija proračunskog deficita

Predstavljajući prijedlog smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014. - 2016. godine ministar financija Slavko Linić rekao je kako one pokazuju da će 2014. godina biti godina eksplozije deficita, piše u četvrtak HRT.

Razlozi tomu su to što je, suprotno očekivanjima, ulazak Hrvatske u EU proizveo negativne efekte, nemamo prostora za smanjenje rashoda, a sredstva iz fondova EU neće se još vidjeti. Stoga, nastavio je Linić, Vlada predlaže mjere koje će biti vidljive tek na proračunu 2015. i 2016. godine.

Ministar je naglasio kako će se i dalje provoditi politika štednje. Rastu će, kako očekuje, doprinijeti investicije. Govoreći o rashodima, Linić je iznio podatke da su oko 8 milijardi kuna samo rashodi za vraćanje duga, a 4,7 milijardi članstvo u EU. Naglasio je kako će javni dug ove godine biti oko 190 milijardi kuna, a to je, kako je rekao, rezultat visokih deficita 2010. i 2011. godine.

U 2014. godini predviđa se proračunski deficit od 5,5 posto BDP-a, dok bi u 2015. trebao pasti na 5,1, a godinu dana kasnije na 4,5 posto. Učinak reformskih mjera Vlada procjenjuje na 0,6 posto BDP-a u idućoj godini. Deficit središnje države za 2014. godinu iznosio bi 17,4 milijarde kuna, a nakon provedbe navedenih mjera postigle bi se uštede od 2 milijarde kuna, pa bi deficit iznosio 15,4 milijarde, ili 4,4 posto BDP-a. U 2015. godini deficit bi iznosio 16,3 milijarde kuna, a nakon provedenih mjera 12,3 milijarde kuna, ili 3,4 posto BDP-a.

U prezentaciji tih mjera Vlada, među ostalim, navodi da se već od kraja ove godine planira outsourcing usluga, smanjenje izdataka za lijekove na recept, pojačana kontrola bolovanja, korekcija i usklađivanje međustope PDV-a na 13 posto - povećanje trošarina na goriva i duhanske proizvode, kao i ukidanje ili smanjenje pojedinih parafiskalnih nameta, piše tportal.

'U usporedbi s okruženjem imamo najnižu međustopu od deset posto. Sada je dižemo na 13. Ovo povećanje znači 600 milijuna kuna prihoda više u sljedećoj godini', rekao je Linić. Pojasnio je da bi zbog veće konkurentnosti PDV na smještaj u turizmu išlo na osam posto, ali bi u tom slučaju najniža stopa PDV-a koja sada iznosi pet posto (kruh, mlijeko...) morala biti bila podignuta na osam jer je moguće da imamo samo tri stope PDV-a.

No, o tome Vlada još razmišlja i tek će se vidjeti hoće li se najniža stopa dirati. Razlozi za to, kazao je Linić, što kunkurencija koja se bavi turizmom PDV na smještajne kapacitet ima između osam i 12 posto. Rekao je da novim parafiskalnim nametima dižu konkurentnost.

'Vodni doprinos, na primjer, pretvaramo u cijenu vode. Onaj tko više troši, platit će više. Također, komunalne naknade su u oko 80 posto gradova i općina neiskorišteni prihodi i ne mogu se naplatiti', objasnio je Linić.

Još jedna od mjera koje će razočarati građane jeste i ukidanje oslobađanja poreza na prvu nekretninu, koji će u budućnosti biti 4 posto.

U prezentaciji mjera za smanjenje deficita navodi se i da se od kraja ove godine, a s učincima od 2014. planira zamrzavanje i prolongacija napredovanja državnih službenika i namještenika, kao i umirovljenje zaposlenika u državnim tijelima, što bi trebalo utjecaji na izdatke na masu bruto plaća. 'Rezat ćemo povlaštene mirovine, ali ne braniteljima i njihovoj djeci. Zamrznut ćemo napredovanje u državnim službenicima i namještenicima', rekla je potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić.

Također se nastavlja i s projektima prodaje državne imovine, pri čemu bi privatizacije Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke trebale biti dovršene do kraja ove godine, dok je monetizacija autocesta predviđena za kraj iduće godine.

Od početka 2014. godine planira se, među ostalim, objedinjavanje socijalnih naknada, dok se u drugom kvartalu iste godine predviđa reforma plaća u javnom sektoru, a krajem te godine smanjenje broja pravosudnih tijela, kao i restrukturiranje mreže škola. U smanjenju proračunskog deficita puno se nade polaže i u to da će se izvori financiranja investicija supstituirati iz EU fondova.

'Smjernice pokazuju jasno da očekujemo promjene u dijelu gospodarskog rasta i da vjerojatno s 2013. godinom završavamo s recesijom i da će 2014. doći do oporavka. Ono što je važno reći kod smjernica da Vlada ostaje na politici potpora prema gospodarstvu sa smanjivanjem opterećenja gospodarstva, a u isto vrijeme ćemo potrošnju morati kako tako opteretiti. Uz to dižemo fiskalnu odgovornost i poreznu disciplinu i to je razlog što smatramo da će 2014 biti stabilni prohodi', pojasnio je Linić.

Rekao je da Vlada nastoji riješiti nagomilane dugove i kamate. 'Ti dugovi su nastali i zbog reformskih poteza vlade u 2012. i 2013.. To je trošak strukturnih promjena u zdravstvu, željeznicama, brodogradnji…', dodaje. Ponovio je kako su problem i izdaci za članarinu u Europskoj uniji te udio za korištenje fondova. 'Hrvatska nije spremno ušla u EU. To su sredstva koja nedostaju', rekao je Linić.

'Hrvatska vlada želi biti partner drugih 27 zemalja Europske unije. Ono što nas čeka jest procedura prekomjernog deficita koja će se odvijati u iduće tri godine. Da deficit opće države svedemo ispod tri posto BDP-a. To neće biti nimalo lak zadatak. Bez oporavka prihodne strane proračuna možemo rezati do iznemoglosti, a problem nećemo riješiti', rekao je pak potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Smjernice ekonomske i fiskalne politike Vlade za razdoblje 2014.- 2016.