Lang: Stariji ljudi su neravnopravni

[slika1d]

Oštre kritike vlastitoj udruzi uputio je u petak prof. dr. Slobodan Lang, predsjednik Hrvatske mreže Zdravih gradova, na godišnjem skupu te organizacije što je netom završio u Poreču. Okupilo se 70-ak stručnjaka iz Zdravih gradova i županija diljem Hrvatske, a središnja tema bila je skrb o starijima i nemoćnima. Nakon što su sudionici jedni drugima predstavili dostignuća i različite modele pomoći starijima, Lang je na završnom plenarnom sastanku ukazao na tamnu stranu ovog područja.

Prvu packu dobili su domaćini iz porečkog Zdravog grada i Istarske županije jer na skup koji tematizira stare nisu pozvali nikoga iz starije populacije. "Nedopustivo je da oni, koji su tema rasprave, ne čuju o čemu mi razgovaramo. Imaju pravo sudjelovati i čuti, a ne da ih samo posjetimo u porečkom staračkom domu", negodovao je Lang. Uslijedila je oštra kritika na račun radova predstavljenih tijekom dva dana sastanka HMZG-a.

- Temeljni položaj starih ljudi u Hrvatskoj je neravnopravnost, a nijedan rad se time nije bavio, svi su govorili o akcijama i programima skrbi! Neravnopravnost starih je tema koju se ne može preskakati. Također, nitko se nije pozabavio načinom na koji stari ljudi doprinose zajednici, kako je obogaćuju i osnažuju. Život u starijoj dobi je sve dulji, na nama je da iskoristimo taj potencijal i prepoznamo da se radi o novom stanovništvu, doseljenicima u današnji svijet koji će obogatiti društvo, a ne biti na teret, kazao je predsjednik HMZG-a.

Kada su mu replicirali da stariji nisu izostavljeni, već je skup zamišljen kao interna koordinacija o politici i čak biznisu oko brige za starije, Lang je odbio predsjedavati takvim susretom. Naglasivši da ljudi nisu biznis, ustao je s čela stola i, na iznenađenje svih, premjestio se među sudionike.

Ipak, kritika i oštriji start nisu utjecali na daljnji tijek rasprave, koja je polučila niz konkretnih prijedloga i smjernica za daljnji rad Zdravih gradova. Pokazalo se da većina sudionika smatra da starački domovi nisu pravo rješenje za treću dob jer samo mali postotak starije populacije doista treba institucionalnu skrb. Umjesto toga, valja raditi na prevenciji, samozbrinjavanju, zadržavanju tjelesnih i mentalnih sposobnosti te sustavnoj pripremi za starost, što se u razvijenim zemljama provodi već 20 godina.

Pokazalo se, naime, da naročito muškarci teško podnose prelazak u mirovinu, koji je kod njih nerijetko povezan s osjećajem da su preko noći postali nebitni. Sustav staračkih domova ocijenjen je kao izrazito nepravedan, ne samo zbog nejednakih cijena u državnim, gradskim i privatnim domovima, već i malverzacija koje omogućuje kod prijema imućnijih pojedinaca po povlaštenoj cijeni.

Na tragu takvih promišljanja, Koprivnica će uskoro po nizozemskom modelu graditi prilagođene objekte u kojima će stariji moći potpuno samostalno živjeti i ugovarati usluge prehrane i pranja rublja, umjesto da su okruženi silnim aparatom ljudi koji se o njima brinu. Slično tome, Punat na otoku Krku po modelu javno-privatnog partnerstva planira kamp za starije, a moglo se čuti i o doškolovanju u trećoj dobi, koje će omogućiti rad i zadržavanje socijalnih kontakata i nakon odlaska u mirovinu. (M. DODIĆ )