Ladonja za javnu raspravu o kreditima

"Jadan je Grad koji ni PDV ne može plaćati bez kredita", rekao je Bruno Nefat, predsjednik Kluba vijećnika Nezavisne liste Plinija Cuccurina, osvrnuvši se na točke dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća koja će se održati u ponedjeljak, a tiču se zaduženja Herculanee i Grada za izgradnju kanalizacijskog sustava i škole na Velom Vrhu.

Nefat se nadovezao na izlaganje stranačkog kolege Mauricija Licula, koji tvrdi da bi se zaduženjem isključivo za neto iznos radova Herculanee uštedjelo 1,2 milijuna kuna, a u zaduženju za školu na Velom Vrhu čak 2,5 milijuna kuna.

- Podržavamo izgradnju škole, ali ne i bazena, koji ostale škole neće imati još desetljećima. Usto, nije bila potrebna nova zgrada Mjesnog odbora, koja košta pet milijuna kuna, jer postojeća zadovoljava uvjetima, a tajnik u njoj radi četiri sata tjedno, naglasio je Licul.

Stoga su vijećnici Ladonje tražili izbacivanje ovih točaka s dnevnog reda sjednice vijeća te provođenje 60-dnevne javne rasprave da bi se konzultirali građani i partneri.

Nefat se osvrnuo i na prijedlog da se Bina-Istra u potpunosti oslobodi komunalnog doprinosa za dionicu Stancija Peličeti - Pomer, u iznosu od 1,3 milijuna kuna. Istaknuo je da je riječ o komercijalnom investitoru i zatražio jednak odnos kao i prema ostalim investitorima kojima se izlazi ususret, a takvima se naknada umanjuje "tek" za 50 posto.

Jednako tako, ukazao je na niz neispunjenih stavki, od pripreme uređenja Kandlerove ulice do premalih ulaganja u Valdebek te činjenicu da je neutrošena ostala trećina sredstava za proširenje prvog dijela obilaznice.

Osvrnuo se i na kupalište Stoja, istaknuvši da nalazi potvrđuju da se postojeća građevina, primjer suvremene arhitekture, ne može sanirati. Stoga od Grada zahtijeva da hitno, prije sezone, počne rušenje tog objekta ne bi li se zajamčila sigurnost te da se na jesen izvorna građevina obnovi, što bi bio moralni čin Grada.

Lider pulske Ladonje traži i da se prigradske šume proglase javnim gradskim parkovima, ne bi li se borove šumice zaštitile kao zdravstveni i rekreativni potencijal. (G. ROJNIĆ)