Kuna sve slabija

Domaća valuta polako slabi pa od petka za jedan euro treba izdvojiti već 7,42 kune. Psihološka granica od najviše 7,4 kune za euro, na koju smo proteklih godina navikli, probijena je sredinom prošlog tjedna.

Tada je Hrvatska narodna banka odlučila intervenirati prodajom 116 milijuna eura komercijalnim bankama, ne bi li obranila domaću valutu, no, po svemu sudeći ta intervencija nije puno pomogla i kuna je svakim danom sve slabija.

Iz krugova središnje banke, koja tečaj kune neprekidno brani, neslužbeno kažu da se ne događa ništa neuobičajeno. U veljači ove godine, primjerice, tečaj je iznosio 7,44 kune za euro. Osim toga, HNB svoje intervencije nikada ne najavljuje, nego ih najprije napravi, a potom o tome obavijesti javnost.

- U vezi s tečajem kune zaista nema ničeg neuobičajenog, slaže se i Zdeslav Šantić, analitičar iz Splitske banke, upozoravajući da kuna redovito slabi čim prođe turistička sezona. Tečaj je sada preskočio 7,4 i zato što je veći dio ove godine kuna bila neuobičajeno dugo jaka pa se kretala oko 7,24 u odnosu na euro, podsjeća on.

Kuna je ove godine bila jaka zbog velikog zaduživanja države i javnih poduzeća na stranom tržištu, zbog čega je ponuda strane valute kod nas bila veća od uobičajene. No, država se ove jeseni nije zadužila u inozemstvu, već je četiri milijarde kuna posudila na domaćem tržištu, a emisija državnih obveznica na stranom tržištu, koja se trebala dogoditi do kraja godine, odgođena je za sljedeću godinu. To dodatno utječe na slabljenje kune.

Zbog slabljenja kune, rate kredita vezanih uz euro povećane su oko 2,5 posto. Građanin koji ima mjesečnu ratu od 400 eura, ljetos je uz tečaj od 7,24 banci platio 2.896 kuna, a sada će morati izdvojiti 2.970 kuna ili 74 kune više.

- Tečaj kune na višu razinu guraju i neki drugi razlozi, kao što je slabiji priljev inozemnih ulaganja u Hrvatsku. Zbog toga se hrvatsko gospodarstvo slabije oporavlja, a pogoršava se i trend u robnoj razmjeni s inozemstvom, upozorava Šantić, koji ipak ne vidi kratkoročne razloge za zabrinutost u vezi s tečajem kune. Povjerenje stranih investitora zasad nije narušeno, ali ostaju rizici zbog državnog proračuna, kao i zbog širenja dužničke krize u Europskoj uniji, smatra Šantić. (B. Po.)