Korlević: Previše smo mali da nam ijedan talent propadne

Na svečanoj sjednici održanoj 31. ožujka u povodu obilježavanja Dana Sveučilišta u Zadru prof. Koradu Korleviću, voditelju Zvjezdarnice u Višnjanu, dodijeljen je počasni doktorat znanosti zadarskog Sveučilišta. U obrazloženju za dodjelu počasnog doktorata znanosti piše kako su Korlevićev osnovni znanstveni interes mala tijela Sunčeva sustava, ali i osobita pozornost koju pridaje edukaciji djece i mladeži. Pri čemu se intenzivno se bavi problematikom motivacije darovite djece

S obzirom na porast svjetlosnog onečišćenja na području cijele Istre sjaj noćnog neba porastao je do kritične razine i dotadašnji znanstveni rad iz Višnjana bio je otežan, da bi 2001. godine prestao u potpunosti. Zbog toga se Korlević od 2001., u sklopu Astronomskog društva Višnjan sustavnije počeo baviti popularizacijom astronomije i edukacijom.

Dovršenjem gradnje nove zvjezdarnice na Tićanu i postavljanjem opreme za astronomska i geofizička mjerenja na novoj lokaciji, stekli su se uvjeti za nastavak rada na kartiranju Sunčevog sustava i druge znanstvene aktivnosti.

Korlević je do sada objavio brojne članke u časopisima Meteoritics & Planetary Science, Earth Moon and Planets, Planetary and Space Science, l'Astronomia, Čovjek i svemir, Geodetski glasnik, Sternsnuppe, WGN (Journal of the International Meteor Organization. Urednik je lista Nebeske krijesnice i recenzent astronomskih članaka u kojima se razmatra impakt-udar nebeskih tijela). Član je brojnih znanstvenih udruga: International Meteor Organization, The Planetary Society, Spaceguard Foundation, Astronomical Society of the Pacific, NYEX - Network of Youth Excellence, National Geographic Society, ECHA - European Council for High Ability i Hrvatsko entomološko društvo.

Suradnja sa Sveučilištem u Zadru

Uz sve to Korlević je osnovao Znanstveno-edukacijski centar Višnjan koji funkcionira kao kampus u kojemu se tijekom cijele godine odvijaju edukacijski programi s nadarenom djecom. Brojni polaznici edukacijskih programa organiziranih u sklopu Zvjezdarnice Višnjan i Znanstveno-edukacijskog centra Višnjan danas su ugledni znanstvenici, sveučilišni profesori i stručnjaci u području prirodnih, tehničkih, biotehničkih i drugih znanosti.

Njegova je trenutna preokupacija astronomska edukacija, promicanje astronomije i znanosti kroz znanstveno-popularna predavanja, a kroz astronomiju se bavi razvojem metoda kreativnog mišljenja i njihovom primjenom u edukaciji. U sklopu tih aktivnosti u suorganizaciji Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, Hrvatskoga geografskog društva i Zajednice tehničke kulture Zadarske županije na Sveučilištu u Zadru održao je brojna znanstveno-popularna predavanja čime je obogatio spoznaje i metodološke pristupe studentima i djelatnicima zadarske akademske zajednice.

- Prema dokumentima koji su pratili vašu promociju u doktora znanosti Sveučilišta u Zadru, vidi se kako vaša suradnja s ovim sveučilištem traje već duže vrijeme. Možemo reći da vas je to sveučilište dobro upoznalo prije nego vam je dodijeljen počasni doktorat?

- Suradnja sa Sveučilištem u Zadru traje od prije obnove Sveučilišta, dok je to još bio Pedagoški fakultet. Tada smo počeli rad sa studentima koji su dolazili na studijska putovanja u Višnjan, a i ja sam u Zadru držao brojna predavanja vezana za edukaciju iz astronomije, tako da sa zadarskim Sveučilištem već dugo surađujem. To je zapravo jedno simpatično sveučilište, koje bilježi velik indeks rasta. Kada se pogleda unatrag 12 godina vidimo da je sveučilište od par stotina studenata danas poraslo na pet tisuća i 600 zaposlenih. To je jedan doista impozantan indeks rasta.

- Iz kojeg su odsjeka studenti dolazili u Višnjan i s kojim odsjekom najviše surađujete?

- Obično su to studenti geografije ili nekih pedagoških odsjeka koji imaju veze s astronomijom. Predavanja u Zadru bila su uglavnom motivacijskog karaktera. Obično se uči tako da se sjedne sam i uči. Međutim, važno je dobiti razlog za učenje. To je interesantno iz tog i tog razloga, a onda će ostatak studenti potražiti i odraditi sami.

- Iako se u vaše ime najčešće vezuje uz astronomiju i zvjezdarnicu u Višnjanu, više volite govoriti o edukaciji i radu s mladima?

- To je nam glavni zadatak. Zvjezdarnica u Višnjanu, edukacijski centar, klub istraživača, šumska pedagogija, edukacija u prirodi i astronomija su nama ustvari kulisa ili mamac koji nam omogućuje da djecu privučemo da se posvete nečemu. Zapravo kako da rade na vlastitom razvoju. Astronomija je jedan prekrasan mamac za filozofiju, matematiku, fiziku za estetiku, za razna druga područja.

Šumska pedagogija je prekrasan način da se dijete izvuče iz svakodnevice i da mu se na konkretnom prostoru obrazloži zaštita prirode. Svi Višnjan znaju po zvjezdarnici i astronomiji, ali astronomija čini svega sedminu posla koji mi radimo, jer u jezgri naše djelatnosti je prije svega edukacija. Mi pokušavamo pripremiti sljedeću generaciju dobrih ljudi koji će znači preuzeti svijet. Mi pokušavamo napraviti sljedeću generaciju tehnologa da budu lideri u tom poslu.

- Pratite li kako se kasnije razvijaju djeca s kojima ste radili u Višnjanu, kakve rezultate postižu u svojoj karijeri?

- To radimo već 30 godina. Jadan od naših učenika je Slaven Garaj jedan od nositelja Instituta za nano tehnologiju u Singapuru. Silvija Gradaček s Massachusetts institute of technology, koja je u Istru došla kao izbjeglica iz Vukovara u jednom je članku napisala kako je u Višnjanu naučila kako se radi. U projektu najveće zvjezdarnice koja se gradi u Čileu, dva nositelja dolaze iz Hrvatske. Ima nas svugdje, ali nažalost ne stignemo raditi s puno djece. Godišnje u Višnjanu radimo sa stotinjak djevojčica i dječaka, a potrebe takvih ekstra programa u Hrvatskoj su za barem 700 djece.

- Kako onda provodite selekciju polaznika?

- Nažalost selekcija je jako ružna riječ. Svako dijete koje napiše pismo da bi htjelo doći u Višnjan trebalo bi dobiti šansu na pet dana, da proba i vidi može li to raditi u životu.

Nažalost mi ne možemo primati toliku djecu, stoga smo primorani provoditi selekciju, a taj nimalo lak i jednostavan posao zadatak je naše psihologinje. Znam da je i njoj svaki put muka kada nekomu mora reći da nema mjesta.

Opširnije u tiskanom izdanju Glasa Istre.