Koliko košta kilogram maslina? Porečki Institut napravio detaljnu računicu

Berba maslina u Istri sve je bliže, a nakon sušnog ljeta osim količine i kvalitete uroda nameće se još jedno pitanje - koliko maslinara zapravo košta kilogram proizvedenih maslina?

Modelnu računicu napravila je dr. sc. Ana Čehić s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču u sklopu projekta InOli. Usporedila je dva maslinika površine jednog hektara u uvjetima zapadne Istre - jedan bez navodnjavanja i drugi s automatiziranim sustavom kap na kap.

Rezultati pokazuju koliko prinos može promijeniti cijelu računicu. Ovisno o uvjetima i količini uroda, trošak proizvodnje kilograma maslina u ovom modelu kreće se od oko 66 centi do 1,23 eura.

Važno je naglasiti da nije riječ o stvarno izmjerenim ovogodišnjim prinosima, jer berba tek slijedi, nego o modelnoj ekonomskoj računici.

Za izračun je korišten primjer maslinika s 250 stabala u punom rodu. U troškove ulaze rezidba, održavanje tla, gnojidba, prihrana, zaštita, korištenje mehanizacije i berba.

Uračunat je i vlastiti rad maslinara, po cijeni od 12 eura za sat.

- Trošak vlastitog rada proizvođači često ne uključuju u izračun troškova proizvodnje, osobito kada većinu radnih operacija obavljaju sami ili uz pomoć članova obitelji. Međutim, rad ima svoju ekonomsku vrijednost i predstavlja važnu stavku ukupnih troškova proizvodnje, navodi Čehić.

U nenavodnjavanom masliniku godišnji trošak prema ovom modelu iznosi 3.764 eura po hektaru. Uz pretpostavljeni prinos od pet tona, odnosno prosječno 20 kilograma po stablu, kilogram maslina košta oko 75 centi.

Najveća pojedinačna stavka je berba, koja stoji 1.244 eura po hektaru.

Kod maslinika s automatiziranim sustavom kap na kap ukupni godišnji trošak raste na 4.967 eura po hektaru.

Od toga na samo navodnjavanje otpada 877 eura, uključujući energiju, održavanje opreme, potrošni materijal, amortizaciju i troškove vezane uz korištenje vode.

No u ovom je slučaju pretpostavljen veći prinos - 7,5 tona po hektaru, odnosno 30 kilograma po stablu. Zbog većeg uroda proizvodnja kilograma maslina pada na oko 66 centi.

Prema toj računici, navodnjavanje povećava godišnje troškove za 1.203 eura, odnosno oko 32 %, ali uz pretpostavljeni rast prinosa od 50 % cijena proizvodnje kilograma ploda pada za oko 12 %.

Tu računica postaje posebno zanimljiva za ovu sezonu.

Pretpostavljenih pet tona u nenavodnjavanom masliniku nije procjena ovogodišnje berbe. Međutim, ako suša smanji prinos, velik dio troškova ostaje gotovo isti i raspoređuje se na manje kilograma maslina.

Ako bi prinos pao na 4,5 tona po hektaru, kilogram bi prema ovom modelu koštao oko 82 centa. Uz četiri tone trošak raste na oko 93 centa, a kod 3,5 tona na približno 1,06 eura.

Ako bi maslinik dao samo tri tone po hektaru, trošak proizvodnje popeo bi se na oko 1,23 eura po kilogramu.

- Maslina je dobro prilagođena mediteranskim uvjetima i relativno otporna na sušu, ali otpornost na vodni deficit ne znači da nedostatak vode nema proizvodne i ekonomske posljedice, navodi Čehić.

Ove iznose ne treba miješati s cijenom po kojoj će se masline ove jeseni prodavati.

Računica pokazuje koliko prema postavljenim pretpostavkama košta proizvodnja kilograma ploda, bez zarade proizvođača. Tržišna cijena ovisit će o ponudi i potražnji, količini i kvaliteti uroda, sorti, zrelosti, randmanu i drugim faktorima.

Kolika će ove godine biti stvarna razlika između navodnjavanih i nenavodnjavanih maslinika, pokazat će tek podaci nakon berbe.

Istraživanje se provodi u sklopu projekta "Klimatski održive prakse u maslinicima - dobrobit za maslinare i potrošače maslinova ulja", Operativne skupine InOli. Projekt vodi Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču, a u stvarnim maslinicima pratit će prinose, potrošnju vode i energije, troškove, randmane i kvalitetu dobivenog ulja.