Koliko je realan san zvan gradski stan dok četrdesetak porečkih obitelji pretendira na gradski smještaj?
Možda bi se izgradnja 'socijalnih' stanova mogla kombinirati s poticanom stanogradnjom
POREČ - Na posljednji natječaj za davanje u najam gradskih stanova do 2011. godine stiglo je 40 zahtjeva na temelju kojih je sačinjena lista prava prvenstva za 38 budućih korisnika i to prema kriterijima utvrđenima još 2001. godine. Radi se uglavnom o socijalno ugroženim domaćinstvima koja vlastitim prihodima ne mogu trajno riješiti stambeni problem. Od 38 podnositelja zahtjeva čak je 17 samohranih majki.
Konkurirati za gradski stan mogu osobe koje najmanje pet godina stalno prebivaju u Poreču ili su najmanje 15 godina prebivale u gradu, i moraju biti hrvatski državljani. Uvjet je da ne posjeduju stan ili kuću u Hrvatskoj, odnosno da u posljednjih 20 godina nisu prodali stan ili kuću, te da nemaju ugovor o najmu stana na neodređeno vrijeme i da nisu iskoristili pravo otkupa stana. Ako zadovoljavaju te uvjete, mogu se javiti na natječaj uz predočenje dokumenata koji im donose bodove na temelju kojih se sačinjava lista prava prvenstva.
Po tri boda dobivaju pretendenti na gradske stanove za svaku godinu prebivanja u gradu. Život u nužnom smještaju ili u prostoru koji se ne smatra stanom donosi 15 bodova, a 10 bodova podstanarstvo, dok sedam bodova dobivaju obitelji koje žive kod roditelja u neprimjerenom stanu. Boduje se i broj članova domaćinstva, od pet bodova za samca do 25 za pet i više članova. Za svakog malodobnog člana domaćinstva slijede dodatna tri boda, a po jedan bod ima svaki sudionik Domovinskog rata za svaki mjesec sudjelovanja. Samohrani roditelji imaju 10 bodova, a bodove donose i tri različita stupnja invalidnosti kao i činjenica da netko ostvaruje pravo na podmirenje troškova stanovanja prema propisima o socijalnoj skrbi. Boduje se i imovinski status, a orijentir su primanja po članu domaćinstva ne veća od 50 odnosno 80 posto od prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene godinu dana u Hrvatskoj.
Na porečkoj listi ukupan broj bodova podnositelja zahtjeva je u rasponu od 62 do 166 s tim da prvih četvero imaju više od 100 bodova samo na dužinu prebivališta u gradu. S druge strane, domaćinstva kojima broj članova donosi najviše bodova (41 bod za šesteročlanu obitelj u nužnom smještaju i samohrana majka) tek su na 22. mjestu jer imaju samo 15 bodova za pet godina prebivanja u Poreču, dok je peteročlana obitelj čiji podnositelj zahtjeva u Poreču prebiva 10 godina mjesečno po članu obitelji ima 783 kune prihoda i dobiva pomoć za podmirenje troškova stanovanja na 19. mjestu.
Prema sadašnjim kriterijima, jasno je da socijalno najslabije stojeći nisu nužno među prioritetima u sporom tempu stambenog zbrinjavanja nego se najprije zbrinjavaju oni koji imaju duži staž »Porečana«. U programu koji bi trebao prije svega biti socijalno osjetljiv taj kriterij svakako ne bi smio biti presudan.
S. MATEJČIĆ
Gradonačelnik bi u ovoj godini riješio sve stambene probleme
Liste za zakup gradskih stanova izrađuju se svake četiri godine. Za razdoblje 2002.-2006. godine bilo je 37 pretendenata na gradske stanove, a riješeno je 12 obitelji, što govori o tempu stambenog zbrinjavanja prosječno tri obitelji godišnje. Prema informacijama iz gradske uprave, Grad je vlasnik 60 stanova, a trenutno nema slobodnih, odnosno neuseljenih. Od tih 60 stanova 55 je dodijeljeno na korištenje obiteljima slabog imovinskog, odnosno socijalnog stanja, a za pet preostalih stanova gradski proračun dobiva ugovorene najamnine koje su povoljnije od ekonomskih.
S obzirom na velike potrebe, gradonačelnik Edi Štifanić obećao je kreditom za gradnju 40 stanova pokušati riješiti sve trenutne potrebe za stambenim prostorom odjednom i to na lokaciji u Novoj Vasi. U ovogodišnjem je proračunu za kupnju stanova predviđeno tek nešto više od dva milijuna kuna.
