Klikom do 6.500 digitaliziranih stranica svih brojeva Porečkog glasnika i Adrije

Samo nekoliko klikova mišem i svi zainteresirani od sad na svom kompjuteru mogu pregledavati novine Adria, pokrenute 1982. godine, i Porečki glasnik, kako su kasnije preimenovane. Dakle, 40 godina nakon prvog tiskanog broja, u digitalnom obliku je dostupno gotovo 6.500 stranica svih više od 280 brojeva lista koji je imao najdužu tradiciju izlaženja u Poreču i smatran je najopsežnijim izvorom informacija o životu lokalne zajednice u 13-godišnjem razdoblju svog postojanja te jednim od ponajboljih listova nekadašnje SR Hrvatske. Zavičajni muzej Poreštine je ovu dragocjenu inicijativu ostvario u sklopu svog projekta digitalizacije porečkih novina iz druge polovice 20. stoljeća, koji financira Grad Poreč, a radi se tek o prvom u nizu novinskih fondova koji na taj način planiraju obraditi i ponuditi javnosti. U njegovim prostorijama na današnjoj konferenciji za novinare projekt su predstavili ravnateljica Muzeja Elena Uljančić, viša kustosica Elena Poropat Pustijanac i gradonačelnik Loris Peršurić.

Kako je tom prigodom istaknuto, u Zavičajnom muzeju Poreštine čuvaju se primjerci više lokalnih novina iz druge polovice 20. stoljeća, među kojima se, uz List udružene privrede Poreštine Adria, odnosno Porečki glasnik, izdvajaju i listovi hotelsko - turističkih poduzeća – Glasnik Plave lagune, Rivierin Naš glas i Anita te list za društvena pitanja općine Poreč 30 dana. Sve one predstavljaju nezaobilazni izvor za poznavanje i proučavanje novije povijesti Poreča i Poreštine od 1970-ih do sredine 1990-ih. Kako bi zaštitio izvornike i istodobno ih učinio dostupnima široj javnosti, Muzej ih je odlučio digitalizirati i postaviti na svoje mrežne stranice. Na taj način istraživači, znanstvenici, učenici, studenti, ali i nostalgični i znatiželjni Porečani i svi drugi mogu lakše, brže i kvalitetnije pregledavati sadržaje. Dovoljno je otvoriti digitalnu platformu Muzeja poveznicom dostupnaprošlost.muzejporeč.hr i na njoj zbirku novina i časopisa, a pretraživati je, osim po godinama i brojevima, moguće i prema ključnim riječima u tekstovima.

- Poreč ima tu privilegiju da je imao časopis koji je 13 godina donosio kroniku grada i prikazivao društveno – politička, gospodarska i kulturna zbivanja, ali i okupljao i bio rasadnik ljudi koji su dugi niz godina utjecali na istarsko javno mnijenje, na istarsko i hrvatsko novinarstvo. Bitno je reći i da je upravo u tom časopisu nastao humorističko - satirički prilog LaKost s autorima Goranom Prodanom, Dragom Orlićem i Vladimirom Bugarinom. Mi smo dugo proučavali teme porečkog muzejskog postava i što je to bitno za Poreč u 20. stoljeću. U porečkom kontekstu bitan je upravo Porečki glasnik i redakcija koja se oko tog glasnika formirala. Budući povjesničari, kulturni antropolozi i svi ostali koju budu istraživali Poreč, taj časopis nikako neće moći zaobići. Dakle, ljudi iz te redakcije su stvorili buduću povijesnu građu, riznicu podataka koja je neopisivo vrijedna, kazala je ravnateljica Elena Uljančić, napominjući da su upravo spomenute novine čest motiv dolaska porečkih studenata, učenika i drugih ljudi u Muzej.

Napomenula je i da je kroz povijest ovih novina moguće na razne načine proučavati prelazak iz socijalizma u liberalni kapitalizam. Primjerice, tu su pitanja kako je Grad Poreč tada imao sredstva za plaću osmero ljudi koji su radili u časopisu i kako se u socijalizmu rodila najjača satira u Istri, ali i uloga novinarstva uz činjenicu da danas Poreč „ima jedva jednog dopisnika za Glas istre“. Zatim, s promjenom društvenog sistema tu je izlazak Porečkog glasnika na tržište, kad on gubi snagu, a oni koji su ga stvarali pronalaze druge poslove i odlaze u Pulu.

Uljančić je, govoreći i kao Porečanka, istaknula da je najbitnije to što je cijeli grad živio Porečki glasnik. Svi su iščekivali novi broj, citirali dijelove članaka, gledali tko je sve na slikama, diskutirali o raznim temama među kojima i onima iz malih sela te životnim pričama njihovih stanovnika koji „su mislili da nikad neće finit u đornalu, pa su ipak došli u Porečki glasnik, na ponos svojih obitelji“. Sve će to biti jako zanimljivo Porečanima koji su sve to proživjeli i intenzivno pratili izvještavanje, satiru i dosjetke u svojim novinama koje su bile nevjerojatno uspješan projekt za naš grad, poručila je ravnateljica, uz opasku da trebamo biti zahvalni ljudima koji su stvarali te novine.

Spomenula je i da su u današnjem digitalnom svijetu, u kojemu tiskane novine, nažalost, polako izlaze iz svakodnevice, uspjeli jedan stari časopis učiniti modernim i svima dostupnim, što je poklon Grada Poreča Porečanima i svim drugim korisnicima. S Porečkim glasnikom je Muzej dobio i bogat fundus objavljenih fotografija koje također digitaliziraju te će sad moći lica na njima povezati s tekstovima i imenima. Na kraju je Uljančić zahvalila svima koji su doprinijeli projektu te poručila da je za njih danas svečani dan. Danas je za nas jedna svečanost.

Prvi glavni i odgovorni urednik Adrije, odnosno Porečkog glasnika bio je Ilija Cvijanović, a kasnije su ga redom naslijedili Goran Prodan, Robert Buršić i Duška Jekić. Redakciju su činili još Kolja Glavina, Tanja Tatjana Komin (kasnije Perhat), Vesna Medvedec, Kristijan Klarić i drugi. Među fotoreporterima su se istaknuli Renco Kosinožić, Vladimir Bugarin, Milivoj Mijošek i drugi. Nekoliko godina redakcija Porečkog glasnika bila je ujedno i dopisništvo Radija Pule. Porečki glasnik je dobitnik povelje „Milovan Dragić“ Aktiva novinara udruženog rada Istre, kazala je viša kustosica Muzeja Elena Poropat Pustijanac.

Viša kustosica Muzeja Elena Poropat Pustijanac je podsjetila da su lokalne novine Adria izlazile od 25. svibnja 1982. do 15. rujna 1983, najprije kao mjesečnik, a od listopada 1982. kao petnaestodnevnik. Taj informativni list, s podnaslovom List udružene privrede Poreštine, pokrenut je s idejom da je potrebno zajedničko glasilo ugostiteljsko-turističke privrede porečke općine (SOUR-a Plava laguna, RO Riviera, RO Anita i RO Turistički), odnosno jedinstven radnički list koji će objediniti postojeće Glasnik Plave lagune, Naš glas i Anitu te je razvijan usporedno sa zahtjevom udruživanja.

Porečki glasnik je ime dobio nakon provedenog nagradnog natječaja u kojemu su čitatelji dali tridesetak prijedloga. Radi boljeg informiranja građana preuzeo je i ulogu općinskog glasila 30 dana, a izlazio je do 25. svibnja 1994. Podnaslov mu je u početku bio Glasilo SSRN i udruženog rada Poreštine te je nastavio s dvotjednim ritmom izlaženja. Zatim je od 23. veljače 1990. izlazio kao tjednik SSRN i privrede Poreštine, od 6. travnja 1990. je postao Tjedno informativno glasilo, a sredinom iste godine registriran je kao poduzeće za informativnu, propagandnu i izdavačku djelatnost s potpunom odgovornošću, čiji je osnivač bio Institut za poljoprivredu i turizam Poreč. Tada više nije financiran iz općinskog proračuna.

- Porečki glasnika je kao cilj imao na način dnevnih novina i tjednika obuhvati tematski raznovrsna područja. Novinari su pratili aktualne političke događaje, gospodarstvo, turizam, manjinsku problematiku, kulturu, popularnu kulturu, estradu i sport na području Poreštine. Sadržavao je podlistak Fora le Porte na talijanskom jeziku, ABC podlistak školaraca Poreštine i druge stalne rubrike, a objavljivao je i literarne priloge na čakavskom dijalektu, rekla je Poropat Pustijanac.

Informirala je i da su novine tiskane u tiražama od sedam tisuća i više primjeraka. U početku su distribuirane besplatnim dostavljanjem na kućnu adresu, a kasnije direktnom prodajom na kioscima. Dostupni podaci govore da su kao tjednik dostizale prodaju do 2.500 primjeraka. Aktualni projekt digitalizacije Muzej je ostvario u suradnji s tvrtkom Link2 iz Zagreba, rekla je također, naglasivši da on uključuje skeniranje i obradu građe u takozvanom OCR programu korištenjem tehnologije optičkog prepoznavanja znakova. Na taj su način dobili digitalnu zbirku s novinskim fontom i svim metapodacima, koja se na digitalnoj platformi Muzeja pridružila zbirkama razglednica i fotografija.

Gradonačelnik Loris Peršurić je kazao da ovaj projekt odlično ilustrira dugotrajan i mukotrpan posao koji se odvija unutar Zavičajnog muzeja Poreštine, ali publici nije vidljiv. Digtalizacijom je Porečki glasnik postao dostupan svim generacijama, onima koje su ga živjele i onima koje će iz njega otkrivati prošlost. Zadatak ustanova poput muzeja je upravo svojim stalnim radom posjetiti sve građane na bogatu povijest njihove zajednice, rekao je gradonačelnik, zahvaljujući ravnateljici i njenom timu te najavljujući nastavak podrške Grada Poreča. Istaknuo je i da predstoji vrlo interesantno razdoblje značajnih ulaganja za Muzej i starogradsku jezgru u kojoj je smješten, koje uključuje obnovu fasade Muzeja, sanaciju Romaničke kuće i delikatnu rekonstrukciju Trga Marafor s okolnim uličicama.

Na kraju konferencije niz zanimljivosti iz rada Porečkog glasnika otkrio je Goran Prodan, jedan od njegovih urednika. Lančano otvaranje intrigantnih pitanja i tema ukazalo je na to kako bi bilo dobro organizirati ovakve konferencije i druženja otvorene svim građanima.