Kaštijun počeo raditi gotovo u tajnosti

Centar za zbrinjavanje otpada Kaštijun ovih je dana počeo raditi gotovo u tajnosti, daleko od novinara i javnosti, objavio je Glas Istre.

Iako se tiskovne konferencije počesto sazivaju i zbog beznačajnijih stvari, poziv novinarima na uobičajeno pompozno otvaranje u potpunosti je izostao, a direktor tvrtke Kaštijun Darko Višnjić je zatvaranje za javnost opravdao lošim vremenom i snijegom u koji su zapali kamioni. No, potvrdio je da kamioni dovoze otpad iz svih istarskih pretovarnih stanica, dok komunalne tvrtke koje pokrivaju Pulu, Vodnjan i Medulin dopremaju otpad vlastitim vozilima.

Višnjić je novinarki Glasa Istre Mirjani Vermezović Ivanović rekao da problema s funkcioniranjem pogona nema, ishođene su sve potrebne dozvole i u tijeku je primopredaja. Na Kaštijunu su, prema njegovim riječima, bili predstavnici izvođača radova, konzorcija Hellector-GP Krk, koji su prepustili centar Fondu za zaštitu okoliša, nakon čega ga fond treba ustupiti tvrtki Kaštijun, čiji su vlasnici Istarska županija i Grad Pula.

Od početnih 400 nedostataka preostao je manji dio, koji se mora ukloniti u garancijskom periodu od dvije godine. Kad je riječ o kancerogenim nemetanskim hlapljivim organskim česticama, čija je prekomjerna količina izmjerena za pokusnog rada, Višnjić veli da će se emisija tih čestica moći izmjeriti tek nakon sedam dana, kad se napuni ulazna jama i krene “biologija”, odnosno razgradnja otpada.

U idućih 15 do 20 dana Centar će preraditi 3.600 tona otpada. Riječ je o početnoj, manjoj količini nužnoj radi “kalibracije”, odnosno uštimavanja pogona, nakon čega će se količine povećati za 30 do 40 posto. Od godišnjeg kapaciteta koji iznosi 90.000 tona, samo na turizam odnosi se 35.000 tona.

No, godišnji kapacitet nije dovoljan za preuzimanje svih 150.000 tona otpada koji u jednoj godini nastane u Istarskoj županiji, stoga je nužno selektirati čim više. Naime, direktiva EU-a nalaže da se reciklira 50 posto, što znači da bi polovica otpada trebala postati sirovina.

Iako je predložena vrijednost Kaštijuna u aplikaciji bila 35 milijuna eura, u postupku javne nabave spuštena je na 26 milijuna. Nešto manje od 72 posto ukupnog iznosa financirala je Europska unija, 20 posto Istarska županija, a preostalo Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

ŽCGO Kaštijun koristit će MBO tehnologiju koja nije najsuvremenija, ali nije ni najskuplja. Direktor Kaštijuna Darko Višnjić u nedavnom je razgovoru za Glas Istre izjavio da u EU trenutno postoji više od 200 postrojenja poput pulskog, različitih kapaciteta. Od 2011. do danas izgrađeno ih je još 130, a trenutno ih se gradi još 13.

- Razgovori o Kaštijunu pokrenuti su još prije 15 godina, a postrojenje se gradilo zadnjih 6-7 godina. Naravno da su se u tom razdoblju pojavile nove, suvremenije tehnologije. U aplikaciji su se nudile četiri dostupne tehnologije, a neke od njih primjenjuju se kod nas u susjedstvu. Međutim, prema zahtjevu Europske komisije, ograničavajući faktor bila je cijena prerade koja, zajedno s troškom prikupljanja komunalnih tvrtki, ne smije prijeći tri posto kućnog budžeta. U tom trenutku, od četiri tehnologije koje su se razmatrale, jedina kojom se mogla postići cijena niža od tri posto bila je ova koju smo realizirali, izjavio je Višnjić.

Cijena prerade otpada u Kaštijunu bit će 99,4 eura po toni za gradove koji imaju pretovame stanice, odnosno 92,38 za Puljštinu, te 115 eura za treća lica. Usporedbe radi, medulinski komunalac Med eko servis dosad je za odlaganje tone otpada na stari Kaštijun plaćao sto kuna, a ubuduće će ga odlaganje i prerada stajati - sedam puta više. Iako se ne zna kolika će biti nova cijena odvoza i prerade otpada za građane, činjenica jest da će biti puno viša nego do sada, što je, uostalom, više puta i najavljivano. Konačna cijena bit će poznata uskoro, nakon što komunalne tvrtke potpišu sporazum s Kaštijunom. (Glas Istre)