Kaštijun na dnevnom redu 2. koordinacije župana s istarskim gradonačelnicima

Istarski župan Boris Miletić održao je danas u Pazinu drugu koordinaciju s istarskim gradonačelnicima, a razlog sazivanja je aktivno uključivanje svih istarskih gradova i općina u proces odgovornog gospodarenja otpadom u Istri, za što je nužno pristupiti vlasničkom restrukturiranju Kaštijuna, odnosno izmjeni društvenog ugovora.

Predloženo je formiranje radnog tima za izmjenu društvenog ugovora s 9 članova, od kojih bi njih 7 bili predstavnici područja bivših općina (Puljština, Rovinjština, Labinština, Poreština, Bujština, Buzeština i Pazinština), te po jedan predstavnik Kaštijuna i Istarske županije. Kako je Miletić naglasio, pri okončanju procesa vlasničkog restrukturiranja, ključno će biti rješavanje dvaju tehničkih problema: smanjenje udjela količine biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu i smanjenje vršnog opterećenja dovoza otpada na Kaštijun u srpnju i kolovozu, zbog utjecaja turističke sezone.

Načelnik SCZ IŽ Dino Kozlevac i ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo IŽ Aleksandar Stojanović osvrnuli su se na aktualnu epidemiološku situaciju u Istri. Izrazili su zahvalnost čelnicima istarskih gradova na dobroj suradnji i odgovornosti tijekom turističke sezone, što je zasigurno doprinijelo odličnim brojkama te sigurnosti okruženja za građane i goste. Prema njihovim riječima, incidencija zarazom na Poluotoku je i dalje najbolja u Hrvatskoj, a budući da je počela nova školska godina, a u obrazovnom sustavu postoji fluktuacija velikog broja djece i odraslih, pozorno se prati školski sustav. Ono što je važno jest da nema žarišta, dok je broj novozaraženih raspoređen po cijeloj Istri.

Ravnatelj županijske Specijalne bolnice za ortopediju i rehabilitaciju „Martin Horvat“ Rovinj Marinko Rade govorio je o uspostavi Centra za ranu dječju rehabilitaciju. Oko 150 djece s neurorizikom rađa se svake godine u Istarskoj županiji, a kako se djecu prati do njihove 7. godine života, to čini najmanje 1.050 djece i obitelji, što Bolnica već sada pokriva kroz pilot projekt. No, cilj je dugoročno i sustavno pružanje ove usluge najmlađim građanima.

- Time rješavamo problem čestih putovanja velikog broja obitelji u KBC Rijeka i KBC Zagreb radi praćenja i liječenja ove najranjivije populacije te im omogućavamo zdravstvenu zaštitu u blizini njihova mjesta prebivališta ili boravišta. U samo prvih 7 mjeseci ove godine, Tim za ranu intervenciju registrirao je 481 postupaka, uz nagli trend rasta već od svog osnutka. Dokazali smo da postoji potreba, no ona se može sustavno rješavati samo osnivanjem Odjela za dječju rehabilitaciju gdje će se najmlađi pacijenti sustavno i dugoročno pratiti, naglasio je Rade te predložio obnovu i prenamjenu djela bolnice upravo u tu svrhu. Pozvao je gradonačelnike na uključivanje u projekt od iznimne važnosti za svu istarsku djecu. Gradonačelnici su inicijativu prihvatili. (dp)