Kako istarski gradovi pomažu umirovljenicima?
1
Iako su umirovljenici jedna od najugroženijih socijalnih skupina društva, jedinice lokalne samouprave počele su teret krize prebacivati i na njih. Nedavno smo pisali o primjeru Grada Poreča koji je pravo na gradsku pomoć ograničio na umirovljenike koji imaju 25 godina neprekidno prebivalište na porečkom području.
Na smanjivanje ukupnog iznosa za novčanu pomoć umirovljenicima s lanjskih 800 tisuća na 600 tisuća kuna primorala ih je ekonomska kriza, kažu gradski čelnici. Napominjemo, dodatak na penziju dobra je volja gradske uprave.
Na smanjivanje iznosa za socijalu odlučili su se i neki drugi gradovi pa je, primjerice, ovogodišnjim bujskim proračunom na jednokratnu novčanu pomoć umirovljenicima s najnižim mirovinama planirano utrošiti 55 tisuća kuna, s obzirom na to da je lani smanjen izdatak s prvotnih 85 tisuća. No, u Gradu kažu da je razlog tome slab odaziv korisnika.
Buje su lani jednokratnu pomoć za umirovljenike, ovisno o visini mirovine, davali u iznosu od 100 kuna do 1.000 kuna, uz uvjet da korisnici imaju prebivalište najmanje dvije godine na tom području.
Na području Umaga prebivalište mora trajati bar pet godina, a mjesečne potpore se, ovisno o primanjima, kreću od 100 do 250 kuna mjesečno.
U Novigradu je pak cenzus umirovljeničkih primanja 1.700 kuna, a pomoć iznosi sto kuna mjesečno za sve s prebivalištem na tom području, bez obzira na to koliko ono traje. Zanimljivo je i da taj grad svim umirovljenicima plaća naknadu za potrošenih pet kubika vode mjesečno.
Grad Pazin pak, umjesto da daje novčanu pomoć, sufinancira ili u potpunosti pokriva troškove stanovanja. Hrvatski državljani moraju imati prebivalište na gradskom području najmanje godinu dana, a stranci i osobe bez državljanstva najmanje dvije godine.
Buzet pak umirovljenicima s primanjima manjim od 1.000 kuna daje mjesečno 100 kuna, a Rovinj penzićima s mirovinom do 1.860 kuna za Božić i Uskrs isplaćuje po 300 kuna. Grad Vodnjan daje više oblika pomoći umirovljenicima poput subvencije javnog prijevoza i blagdanskih poklon-bonova u vrijednosti od 100 ili 150 kuna.
Grad Labin, umjesto mjesečnih pomoći prema primanjima, pomaže siromašnije umirovljenike, primjerice, plaćanjem režija.
Ove godine u Puli proračun za socijalnu skrb bogatiji je za gotovo milijun kuna, s tim da su neke stavke dobile manje, a druge više novca. Zakinute nisu ipak ostale one koje se odnose na naknadu za socijalno ugrožene, korisnike dodatne pomoći za uzdržavanje ili, primjerice, pomoć za ogrjev.
U odnosu na prošlu godinu ukinuta nije niti jedna kategorija, a kriteriji za dodjelu propisani su važećom gradskom odlukom o socijalnoj skrbi te drugim odlukama lokalne samouprave kao i zakonima koje osim Grada provodi i Centar za socijalnu skrb.
Jedino ograničenje odnosi se na broj oblika skrbi koje korisniku sukladno odluci mogu biti istovremeno priznati, a to je najviše tri.
Veliku ulogu u ostvarenju različitih oblika pomoći ima zdravstveno i imovinsko stanje korisnika, eventualni invaliditet ili čak narušeni obiteljski odnosi, dok je prebivalište u Puli istaknuto kao neophodno samo u stavci posvećenoj ukopu nezbrinutih osoba.
No, i u tom slučaju postoji iznimka, pa proračunskim novcem sahranjeni mogu biti i oni koji su preminuli na području grada, a prebivalište im je nepoznato. (T. KOCIJANČIĆ, K. FLEGAR, M. RIMANIĆ, G. ČALIĆ ŠVERKO, A. POKRAJAC, P. LUKEŽ, I. RADIĆ, I. N. TURKOVIĆ)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE OD ČETVRTKA.
Na smanjivanje ukupnog iznosa za novčanu pomoć umirovljenicima s lanjskih 800 tisuća na 600 tisuća kuna primorala ih je ekonomska kriza, kažu gradski čelnici. Napominjemo, dodatak na penziju dobra je volja gradske uprave.
Na smanjivanje iznosa za socijalu odlučili su se i neki drugi gradovi pa je, primjerice, ovogodišnjim bujskim proračunom na jednokratnu novčanu pomoć umirovljenicima s najnižim mirovinama planirano utrošiti 55 tisuća kuna, s obzirom na to da je lani smanjen izdatak s prvotnih 85 tisuća. No, u Gradu kažu da je razlog tome slab odaziv korisnika.
Buje su lani jednokratnu pomoć za umirovljenike, ovisno o visini mirovine, davali u iznosu od 100 kuna do 1.000 kuna, uz uvjet da korisnici imaju prebivalište najmanje dvije godine na tom području.
Na području Umaga prebivalište mora trajati bar pet godina, a mjesečne potpore se, ovisno o primanjima, kreću od 100 do 250 kuna mjesečno.
U Novigradu je pak cenzus umirovljeničkih primanja 1.700 kuna, a pomoć iznosi sto kuna mjesečno za sve s prebivalištem na tom području, bez obzira na to koliko ono traje. Zanimljivo je i da taj grad svim umirovljenicima plaća naknadu za potrošenih pet kubika vode mjesečno.
Grad Pazin pak, umjesto da daje novčanu pomoć, sufinancira ili u potpunosti pokriva troškove stanovanja. Hrvatski državljani moraju imati prebivalište na gradskom području najmanje godinu dana, a stranci i osobe bez državljanstva najmanje dvije godine.
Buzet pak umirovljenicima s primanjima manjim od 1.000 kuna daje mjesečno 100 kuna, a Rovinj penzićima s mirovinom do 1.860 kuna za Božić i Uskrs isplaćuje po 300 kuna. Grad Vodnjan daje više oblika pomoći umirovljenicima poput subvencije javnog prijevoza i blagdanskih poklon-bonova u vrijednosti od 100 ili 150 kuna.
Grad Labin, umjesto mjesečnih pomoći prema primanjima, pomaže siromašnije umirovljenike, primjerice, plaćanjem režija.
Ove godine u Puli proračun za socijalnu skrb bogatiji je za gotovo milijun kuna, s tim da su neke stavke dobile manje, a druge više novca. Zakinute nisu ipak ostale one koje se odnose na naknadu za socijalno ugrožene, korisnike dodatne pomoći za uzdržavanje ili, primjerice, pomoć za ogrjev.
U odnosu na prošlu godinu ukinuta nije niti jedna kategorija, a kriteriji za dodjelu propisani su važećom gradskom odlukom o socijalnoj skrbi te drugim odlukama lokalne samouprave kao i zakonima koje osim Grada provodi i Centar za socijalnu skrb.
Jedino ograničenje odnosi se na broj oblika skrbi koje korisniku sukladno odluci mogu biti istovremeno priznati, a to je najviše tri.
Veliku ulogu u ostvarenju različitih oblika pomoći ima zdravstveno i imovinsko stanje korisnika, eventualni invaliditet ili čak narušeni obiteljski odnosi, dok je prebivalište u Puli istaknuto kao neophodno samo u stavci posvećenoj ukopu nezbrinutih osoba.
No, i u tom slučaju postoji iznimka, pa proračunskim novcem sahranjeni mogu biti i oni koji su preminuli na području grada, a prebivalište im je nepoznato. (T. KOCIJANČIĆ, K. FLEGAR, M. RIMANIĆ, G. ČALIĆ ŠVERKO, A. POKRAJAC, P. LUKEŽ, I. RADIĆ, I. N. TURKOVIĆ)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE OD ČETVRTKA.
