Kako do moratorija na kredit?

Osim na zdravstveni sustav i društveni život pandemija koronavirusa imat će i velik utjecaj na gospodarstvo. Ono o čemu se već nekoliko dana govori su moratoriji na kredite. Prvog travnja je na Google tražilici pojam “moratorij” bio traženiji od pojma “maska za lice”.  Moj-bankar.hr donosi pregled ove teme, i objašnjava kako podnijeti zahtjev za moratorij.

Moratorij je razdoblje dogovoreno između vjerovnika (tj. banke) i dužnika u kojem je dopuštena odgoda plaćanja glavnice ili ukupnog anuiteta. Tijekom moratorija kamate se obračunavaju, ali se ne plaćaju. Akumulirani iznos kamata počinje se naplaćivati (odjednom sve ili rastegnute kao dodatak postojećoj visini anuiteta) u trenutku kada se kredit počne ponovo otplaćivati.

Prvi uvjet, koji je nužan da se podnese zahtjev za moratorij, je da pravna ili fizička osoba nije kasnila s otplatom kreditnih obaveza na dan 31.12.2019.

Drugi uvjet je da se pravna ili fizička osoba nalaze u problematičnoj situaciji.

Za fizičke osobe za sada je svaka banka definirala kriterije zasebno. Zajednički nazivnik je da se treba dokazati jedno od: npr. postoji odluka poslodavca ili izjava o raskidu ugovora o radu ili smanjenju plaće ili određivanju minimalne plaće. Nadalje, neke banke kao npr. Erste, za podnošenje zahtjeva za moratorij kredita, prihvaća i fizičke osobe koje su pogođene potresom gdje je potrebno dokazati materijalnu štetu. Neke banke uzimaju u obzir i određenu mjeru samoizolacije kao mogućnost dobivanja moratorija na kreditne obaveze. Kriteriji su različiti, ali ako ste dobili otkaz ili vam je smanjena plaća po onome što banke pišu, zahtjev za moratorij kreditnih obveza trebao bi vam biti odobren.

Kod pravnih osoba, obrtnika ili OPG-ova, da se dobije pravo na moratorij kredita, također je potrebno dokazati problematičnu situaciju tako da se dokaže jedno od: pad poslovne aktivnost tj. pad prihoda, zabrana obavljanja djelatnosti zbog širenja koronavirusa ili potresa u Zagrebu.

Važno je napomenuti da uvjeti nisu standardizirani, te svaka banka pristupa odobravanju moratorija na kreditne obveze individualno. Tako na primjer ZABA “jasno definira”: “Moratorij po stambenom kreditu se može odobriti klijentima koji su kredit iskoristili za kupnju, izgradnju ili uređenje nekretnine na kojoj imaju prijavljeno prebivalište.” Isto bi se moglo čitati, već kada banka to navodi, da će oni koji imaju stambeni kredit za nekretninu u kojoj nemaju prebivalište, malo teže doći do moratorija za stambeni kredit za nekretninu u kojoj ne žive.

U načelu, sve banke u Hrvatskoj su definirale da se moratorij ugovara na maksimalno 6 mjeseci (ili 6 rata), a da se prvotni dogovor tj. ugovor, ako je zahtjev odobren primjenjuje na 3 mjeseca.

Svaka banka definirala je različite kanale kako se pravna ili fizička osoba mogu prijaviti za moratorij. Moj-bankar.hr je sastavio listu s razdobljem prijave, linkovima, i kontakt podacima putem kojih se može kontaktirati vodeće banke u Hrvatskoj vezano za moratorij.

Kriteriji i period podnošenja zahtjeva za moratorij su različiti. PBZ zaprima zahtjeve od 15. travnja, dok ih neke druge banke, kao npr. OTP primaju već sada. Erste navodi da je prije podnošenja zahtjeva važno da svi sudionici u kreditu (sudužnici, jamci, založni dužnici) budu upoznati sa zahtjevom za odgodom plaćanja.

-Gledajući kako su se uvjeti definirali, dojma smo da je mjera povoljna za uredne platiše kredita koji su ostali bez posla ili kojima je smanjena plaća. Problem je kod neurednih platiša (ili ovršenika) gdje se radi o onom segmentu stanovništva koji je ionako imao niska primanja, pa je samim time kasnio s redovitim servisiranjem svojih obaveza, a koji su također ostali bez posla ili kojima su plaće smanjenje. Tko će takvim osobama omogućiti moratorij kada ne zadovoljavaju ni prvi kriterij?, pita se autorica teksta Ivona Mijatović Dautović .

Nada se i da su različite politike banaka oko ovog pitanja rezultat početne ne-koordinacije, da će se kriteriji vremenom standardizirati, te da će se intencija ove mjere, a to je rasterećenje pravnih i fizičkih osoba, obaviti na dobrobiti cijele ekonomije te pravedno ostvariti.

-Također se nadamo da će država direktno uskočiti za one najteže pogođene te da takve nećemo ostaviti na milost i nemilost politikama banaka, zaključuje Mijatović Dautović.