Kakav se to materijal ugrađuje u podlogu porečke zaobilaznice (2)

Nakon objave informacije dojavljene od građana, otvorili su se komunikacijski kanali i počele su stizati informacije koje svjedoče o tome da mjesta za ”paniku” nema, te da je "sve u redu". Kako je i red, objavljujemo informacije koje smo dobili od prijatelja Poreča iz Norveške, gospodina Nebojše Dodera sa norveškog Ministarstva prometa.

Telefonom smo razgovarali i sa gospodinom Linom Stranićem iz Učka konzaltinga d.d, tvrtke koja se bavi nadzorom spomenute prometnice, pa smo mu faksom poslali pitanja na koja ćemo odgovore objaviti čim ih dobijemo.

Evo dijela pisma gospodina Nebojšte Dodera na temu podloge porečke obilaznice:

Svakodnevno sa zanimanjem pratim Vašu web stranicu i smatram da je jako pozitivno to što postoji ”dežurna savjest” koja foto aparatom bilježi sve ono što je u gradu dobro, manje dobro ili loše, te o tome piše na internet portalu.

Danas sam vidio da ste obilazili gradilište obilaznice i izrazili zabrinutost u vezi materijala koji se ugrađuje u trup te ceste.

Bez želje da prejudiciram konačne odgovore nadležnih, a sa namjerom da Vam možda malo pomognem u razumijevanju sadašnje faze izgradnje obilaznice, šaljem svoje skromno stručno objašnjenje.

Kod izgradnje neke ceste prvo se izrađuje donji stroj: nasip ili usijek, ovisno od konfiguracije terena i planiranog položaja nivelete.

Na izgrađen donji stroj se ugrađuje gornji stroj (tampon), te na kraju kolnička konstrukcija koja se, ako je asfaltna, obično sastoji od dva sloja: bitumeniziranog agregata (nosivi sloj) i habajućeg sloja (asfalt beton).

Tvrdoća (sabijenost) pojedinnih slojeva trupa ceste raste kako se ide od tla ka voznoj površini.

Materijal koji ste pokazali na slikama djeluje zaista kao mješavina agregata (kamena) i humusa (zemlje). Ovakav materijal se bez daljnjeg može ugradjivati u donji stroj (nasip) i tu nema ničeg spornog.

Međutim, ugradnja ovakovog materijala u gornji stroj (tampon) je loša, jer ona ne može omogućiti dovoljan koeficijent sabijenosti, odnosno, ne moze omogućiti dovoljnu nosivost kolničke konstrukcije kao što bi to mogao čisti agregat (tucanik ili šljunak). Osim toga, humus u tamponu omogućava kapilarno penjanje vode sve do samih asfaltnih slojeva.

U zimskim mjesecima i pri niskim temperaturama to može uzrokovati smrzavanje tampona i stvaranje takozvanih ”ledenih jastuka” iza kojih, nakon topljenja, nastaju loša mjesta, jer dio humusa biva ispran i odnesen sa otopljenim ledom.

Takva područja dobivaju smanjenju nosivost, čime kolovozna konstrukcija gubi ”stabilan oslonac”, što uslijed opterećenja dovodi do ugibanja asfalta, zatim stvaranja pukotina i na koncu udarnih rupa.

Ako je obilaznica jos uvijek u fazi izgradnje donjeg stroja (nasipa), onda mislim da je Vaša zabrinutost bezrazložna i da prikazani materijal može u potpunosti ispuniti zahtjeve nosivosti koji taj dio trupa ceste treba imati.

Ako se pak radi o izradi gornjeg stroja (tampona), onda se nešto mora učiniti da se omogući ugradnja čistog agregata, koji u sebi nema primjese zemlje.

Vjerujem da kod realizacije ovog projekta postoji stalni stručni nadzor, koji ima obavezu vršenja kontrole ugrađenog materijala i odobravanja izrade novog sloja tek kad je izvođač dostavio dokaze o potrebnoj  kvaliteti i nosivosti prethodnog.