Kada promatrati zvijezde padalice? Vodič kroz meteorske rojeve vidljive iz Hrvatske
Ilustracija
Izvor:
Parentium | GPT Images
Zvijezde padalice nisu rezervirane samo za ljetne noći. Tijekom godine iz Hrvatske se može promatrati nekoliko poznatih meteorskih rojeva, a među najzanimljivijima su Perzeidi, Leonidi i Geminidi. Za uživanje u tim nebeskim prizorima nije potrebna posebna oprema, već vedro nebo i mjesto udaljeno od gradske rasvjete.
Već u noći sa 16. na 17. studenoga 2026. očekuje se vrhunac Leonida, dok će sredinom prosinca na red doći Geminidi, jedan od najaktivnijih meteorskih rojeva u godini.
Kako nastaju zvijezde padalice?
Zemlja na svom putu oko Sunca prolazi kroz oblake sitnih čestica koje iza sebe ostavljaju kometi i pojedini asteroidi. Kada te čestice velikom brzinom uđu u Zemljinu atmosferu, stvaraju svjetlosne tragove koje nazivamo meteorima ili, popularnije, zvijezdama padalicama.
Kada se veći broj meteora pojavljuje u istom razdoblju godine, riječ je o meteorskom roju. Promatračima se čini da meteori dolaze iz jedne točke na nebu, koja se naziva radijant. Upravo prema zviježđu u kojem se nalazi ta točka rojevi najčešće dobivaju imena.
Najpoznatiji meteorski rojevi vidljivi iz Hrvatske
Izvor:
Astronomsko društvo Višnjan
Šest najpoznatijih meteorskih rojeva
Perzeidi - suze svetog Lovre
Najpoznatiji meteorski roj u Hrvatskoj svoj vrhunac doseže oko 12. i 13. kolovoza. Perzeidi nastaju od čestica kometa Swift-Tuttle, a u atmosferu ulijeću brzinom od približno 60 kilometara u sekundi. Popularni naziv suze svetog Lovre proširio se pod utjecajem talijanske tradicije, dok su se u hrvatskoj narodnoj predaji za meteore koristili i nazivi poput proletuša, svitaca i feralića.
Geminidi - prosinački spektakl
Geminidi su među najaktivnijim meteorskim rojevima, a vrhunac dosežu u noći s 13. na 14. prosinca. Za razliku od većine ostalih rojeva, povezani su s asteroidom 3200 Phaethon, a njihove čestice u atmosferu ulijeću brzinom od približno 35 kilometara u sekundi. Poznati su po sjajnim meteorima, koji ponekad mogu biti različitih boja. Mogu se promatrati već tijekom večeri, a uvjeti za njihov vrhunac u 2026. godini bit će povoljni zbog relativno slabe mjesečine.
Kvadrantidi - početak godine pod meteorima
Kvadrantidi se pojavljuju početkom siječnja, a sljedeći vrhunac očekuje se u noći s 3. na 4. siječnja 2027. godine. Ime su dobili po nekadašnjem zviježđu Zidni kvadrant, koje se više ne koristi u službenoj podjeli neba. Njihov maksimum traje samo nekoliko sati, ali u idealnim uvjetima aktivnost može biti vrlo velika.
Liridi - proljetne zvijezde padalice
Liridi se pojavljuju u travnju, najčešće s vrhuncem oko 22. dana u mjesecu. Potječu od čestica kometa Thatcher i jedan su od najstarijih poznatih meteorskih rojeva. Uobičajeno su manje brojni od Perzeida i Geminida, ali povremeno mogu iznenaditi većom aktivnošću.
Orionidi - tragovi Halleyjeva kometa
Orionidi su aktivni tijekom listopada, a najveću aktivnost obično dosežu oko 21. i 22. listopada. Nastaju od čestica poznatog Halleyjeva kometa. Njihovi meteori iznimno su brzi, a neki za sobom ostavljaju svjetlosne tragove koji se zadržavaju nekoliko trenutaka.
Leonidi - meteori koji ponekad prirede oluju
Leonidi svoj vrhunac dosežu sredinom studenoga. Povezani su s kometom Tempel-Tuttle i poznati po povremenim meteorskim olujama, kada se u iznimnim okolnostima mogu pojaviti tisuće meteora na sat. Takvi prizori nisu redovita pojava. U običnim godinama očekuje se znatno manja aktivnost, a za 2026. godinu procjenjuje se oko 15 meteora na sat u idealnim uvjetima.
Gdje u Istri najbolje promatrati meteore?
Za promatranje meteorskih rojeva najvažnije je pronaći što tamnije mjesto s otvorenim pogledom prema nebu. U Istri se povoljniji uvjeti mogu pronaći izvan osvijetljenih gradova i turističkih naselja, osobito u slabije naseljenim dijelovima unutrašnjosti.
Hrvatska ima i međunarodno priznate parkove tamnog neba, među kojima su Petrova gora i Vrani kamen kod Daruvara. Tamnije nebo nude i pojedini dijelovi Like, Gorskog kotara te jadranskih otoka.
Za promatranje meteora nije potreban teleskop ni dalekozor. Najbolje ih je gledati golim okom, a pogled usmjeriti na što šire područje neba, ne izravno prema radijantu. Očima je potrebno približno 20 do 30 minuta za prilagodbu mraku. Zbog toga je dobro izbjegavati mobitele i druge izvore jakog svjetla.
Važna je i Mjesečeva faza. Najbolji uvjeti nastaju kada je nebo vedro, a Mjesec ne osvjetljava nebo. Za promatranje su često najpogodniji sati nakon ponoći, iako se pojedini rojevi, poput Geminida, dobro vide i ranije.
Zvjezdarnica Višnjan i istraživanje meteora
Hrvatski astronomi već godinama sudjeluju u praćenju meteora. Iskustvo Hrvatske meteorske mreže pridonijelo je razvoju Globalne meteorske mreže, koja danas povezuje više od tisuću kamera u brojnim zemljama svijeta.
U Istri važnu ulogu u popularizaciji astronomije ima Zvjezdarnica Višnjan, koja organizira i program Noć Perzeida. Ove godine program je bio održan 12. kolovoza.
Projekt Noć Perzeida na Zvjezdarnici Višnjan financijski podupire Istarska županija putem Upravnog odjela za turizam.