Jukopila: Poreč već tri godine stagnira

Nezavisni vijećnik u Gradskom vijeću Grada Poreča Dalibor jukopila osvrnuo se na početkom prosinca objavljene rezultate godišnjeg istraživanja i dodjele nagrada “Naj grad” portala Gradonačelnik.hr za 2022. godinu. Suorganizatori su Jutarnji list i agencija Ipsos.

Tri su razreda obzirom na broj stanovnika (mali, srednji i veliki gradovi) svrstana u pet kategorija: gospodarstvo, obrazovanje i mladi, kvaliteta života, EU fondovi i najveći napredak u posljednje četiri godine. 

-Vidljivo je da Poreč već treću godinu zaredom nije uspio ponijeti titulu najboljeg srednjeg grada ni u jednoj od kategorija, unatoč višegodišnjim uvjeravanjima naših gradskih otaca kako su postavili vrlo visoke standarde u kvaliteti života svojih sugrađana, objedinjene pod istaknutom, ali neobjektivnom mantrom Porečkog nadstandarda. 

-Bez obzira na našu argumentaciju, preferencije, pa i određenu dozu subjektivnosti, brojke demantiraju gradsku vlast na gotovo svim poljima, jer matematika je još uvijek egzaktna znanost, a trogodišnji post lagani je znak upozorenja na to da naš grad nedovoljno dobro razvija gospodarstvo, ulaže u mlade i obrazovanje, unapređuje kvalitetu života ii povlači dostupna sredstva iz EU fondova itd. Za ostvarenje navedenih ciljeva nije dovoljno samo biti vizionar, već treba imati jasno definirane ciljeve razvoja, strategiju i metodologiju njihova ostvarenja, potrebno iskustvo, znanje i vještine te, naravno, neozabilaznu političku volju. Bez ostvarenja svega navedenog osuđeni smo mrvice, tapkanje u mjestu, gospodarstku, socijalu i društvenu stagnaciju i gledanje u leđa našim prijateljskim gradovima, puko preživljavanje bez dovoljne podrške Grada, kaže Jukopila i nastavlja kako je teško prihvatiti  činjenicu da Grad Poreč u posljednje tri godine nije u dovoljnoj mjeri uspio iskoristiti svoje komparativne prednosti te postati uzor, kriterij uspješnosti i model učinkovitog upravljanja javnim resursima. 

-Koliko god nas izvršno tijelo u liku i djelu jednog čovjeka pokušava uvjeriti u suprotno, podaci ga demantiraju, rekao je Jukopila iznijevši analizu podataka iz spomenutog istraživanja.

-Kako je moguće da Sveta Nedjelja sa 10% više stanovnika od Poreča i uz  90 milijuna kuna manje izvornih prihoda uspijeva ponijeti titulu najboljeg srednjeg grada u RH po pitanju kvalitete života, pita se Jukopila i nastavlja kako je jasno da je proračun Grada Poreča potrebno ne samo analizirati već i temeljito restrukturirati. Napominje kako se prilikom vrednovanja ove kategorije koristila i metoda intervjua na terenu, što pokazuje percepciju kvalite života kod samih građana.

Kad je kategorija “Gospodarstvo” u pitanju, vijećnik je mišljenja da je nevjerojatno kakvim sve komparativnim prednostima Poreč raspolaže, a da posljednje tri godine ne uspijeva postati grad primjer. -Na naplatu dolazi formalistički pristup razvoju gospodarstva, kao i monostrukturni tip gospodarstva temeljem u najvećoj mjeri na turizmu. Koliko to može biti opasno pokazala je i COVID-19 pandemija. Da je Poreč tu u normativnom smislu relativno skromno pokriven općepoznata je stvar. Jednako tako, proračunski podaci iz 2021. ukazuju na to da se npr. na programe jačanja gospodarstva i potpore poljoprivredi utrošilo 0,73% vrijednosti svih proračunskih rashoda. Za grad koji bi svoj razvoj, među ostalime, imao temeljiti na podizanju gospodarstva i proizvodnji hrane, to je premalo, kaže Jukopila

Posebnu pažnju Jukopila je posvetio kategoriji ulaganja u mlade i obrazovanje, u kojoj je najbolji bio Labin. -Radi se, naravno, o kompleksnoj materiji i složenom procesu, kojeg nije moguće odraditi od danas do sutra, kaže, ali donijeti stratešku odluku u smislu povećanog ulaganja u mlade i obrazovanje po njemu ne bi trebalo biti nimalo teško. 

-Grad bi trebao planirati razvoj stručnog, kvalificiranog, educiranog i zdravog društva kao temelja prosperiteta lokalne zajednice u cilju benefita koje će uživati sve društvene skupine. Slušajući izjave odgovornih u Poreču, dobivamo  dojam da na ovom polju teku med i mlijeko. Ako je tome tako, zašto nas u posljednje tri godine nema nigdje na pobjedničkom postolju, upitao se Jukopila iznijevši nekoliko primjera u razredu srednjih gradova za 2022. godinu: Grad Vrbovec, po broju stanovnika nešto manji od Poreča, za obrazovanje izdvaja 60% svog ukupnog proračuna. Grad Pazin koji je brojem stanovnika upola manji od Poreča, za obrazovanje izdvaja 52% ukupnog proračuna, Križevci 50%, Kutina 45%, Umag 42%. -Postavlja se pitanje: gdje je tu Poreč koji je u prethodnoj godini u obrazovanje na svom području izdvojio tek 34% vrijednosti ukupnog proračuna? Uzevši u obzir broj stanovnika, vidi se npr. da Pazin i Umag za obrazovanje  izdvajaju gotovo 50% više sredstava u odnosu na Poreč. Sasvim konkretno: Pazin 6800 kuna, Umag 6700 kuna, a Poreč 4200 kuna. Može li se ove podatke povezati s odlaskom većinom mlađe stručne radne snage i deficitarnih kadrova?, pita se Jukopila i zaključuje kako je sasvim jasno da je porečka politička elita naprosto primorana konceptualno i metodološki promijeniti svoj pristup obrazovanju i mlađem stanovništvu, imajući pri tom na umu suvremeno tržište rada, prosperitet društva, ali i razvoj samog pojedinca. U tom smislu, Vlada RH je nedavno najavila kako je pred nama generacijska šansa za ulaganje u obrazovnu infrastrukturu, budući je znanosti i obrazovanju iz ukupnog NPPO-a na raspolaganju gotovo 7,5 milijardi kuna. Ja ovdje kažem da je to i naša prilika da se jasno detektiraju problemi, pripreme projekti u obrazovanju te osigura njihova realizacija.

Vijećnik je upozorio na činjenicu da su okolne i ne samo okolne jedinice lokalne samouprave u posljednjih nekoliko godina uistinu daleko odmakle u osmišljavanju i provedbi modela gospodarskog razvoja, obrazovne i demografske politike. -Iz dostupnih podataka razvidno je da  su npr. općine Bale i Žminj te grad Labin spoznali i kontekst vremena u kojem živimo i svoje komparativne prednosti, te barem donekle pokušavaju anticipirati izazov društvenih, ekonomskih, socijalnih i drugih situacija koje su neminovno pred nama. 

-Onaj lokalni dužnosnik koji ignorira ovu činjenicu naprosto nije dorastao funkciji koju obnaša, a posljedice toga u vrlo katkom roku trpi cijela lokalna zajednica, kaže Jukopila navodeći primjer Umaga i odluke o besplatnom korištenju usluge smještaja u predškolskim ustanovama ili na teret Grada, Općine Bale i besplatnih udžbenika za osnovnoškolce ili nedavno Grada Labina i odluke o donošenju mjere demografske politike u svrhu poticanja rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji, na način da će se korisnicima ove mjere omogućiti osnivanje prava građenja radi izgradnje obiteljske kuće na građevinskom zemljištu u vlasništvu Grada. 

-Netko će reći da i Grad Poreč provodi određene mjere subvencioniranja kupnje stana, što je točno, ali je nedovoljno. Jer, osim što grad Poreč za ovu mjeru izdvaja niti 1% svojih izvornih proračunskih prihoda, pitam se što je sa mladim obiteljima koje u Poreču vide svoj privatni i profesionalni razvoj, ali nisu kreditno sposobni, rekao je Jukopila dodavši kako provjereni i učinkoviti modeli postoje, a izvori financiranja su osigurani. No, prema njemu manjka vizije, odlučnosti i političke volje.

Na temu gradskog proračuna Jukopila je rekao da je taj najvažniji financijski dokument de facto pokazatelj svih politika koje određena vladajuća garnitura primjenjuje u modelu upravljanja. -Naš je stav da ga je potrebno strukturalno mijenjati u smislu redistribucije proračunskih sredstava, kako bi bio učinkovitiji i racionalniji te znao odgovoriti na zahtjeve nažalost turbulentnih i nepredvidivih situacija koje su pred nama. Ovo je relativno složen proces koji iziskuje određeni vremenski okvir,ali za koji imamo volje, znanja, iskustva i motiva. -U tom kontekstu, meni kao vijećniku i grupi ljudi okupljenih u buduću građansku inicijativu stoji na raspolaganju određeni mehanizam kojim bi stvari mijenjali u samom temelju i budite uvjereni da  ćemo u tome ustrajati. Naravno, isključivo uz potporu i suradnju građana Poreča, zaključio je temu nezavisni vijećnik Dalibor Jukopila.