Jesu li dezinformacije isplative: Analiza financijskih modela alternativnih dezinformacijskih medija u Hrvatskoj

Hrvatska i svijet
23.08.2023 08:06
Izvor: GONG
kb
Ilustracija
Ilustracija
Autor: Pixabay
Alternativni mediji koji šire dezinformacije, odnosno njihovi nakladnici, u većini slučajeva nisu prijavljeni kao pravni subjekti u Hrvatskoj, pa samim time njihovo financiranje nije transparentno, pokazala je najnovija Gongova analiza "Jesu li dezinformacije isplative: Analiza financijskih modela alternativnih medija koji šire dezinformacije". Prema dostupnim podacima, njihovi se prihodi temelje na Google oglasima i donacijama podržavatelja.
Analiza, autora Mateja Mikašinovića-Komše, ukazala je na razrađeni financijski model koji, unatoč nepotpunim i nedostupnim podacima o ostvarenim prihodima putem Google oglasa, volonterskog rada i donacija čitatelja, omogućuje i podržava digitalni dezinformacijski ekosustav. 
Alternativni mediji, koji objavljuju dezinformacije i promoviraju teorije zavjera, smatrajući sebe korektivom mainstream medija, u Hrvatskoj su uvelike rasprostranjeni, posebice u digitalnom prostoru. Za potrebe analize je odabrano 13 alternativnih medija iz Hrvatske i regije, upečatljivih po širenju dezinformacija i teorija zavjera tijekom COVID-19 pandemije, kako bi se njihovim istraživanjem i analizom utvrdila procjena načina financiranja te ostvarivanja prihoda. Koristeći kombinaciju digitalnih alata (CrowdTangle i SimilarWeb) za procjenu prometa i pregleda oglasa, Google oglasi su se pokazali iznimno važnima za takve medije. Primjerice, portal Logično mjesečno ostvaruje 7.167 eura, dok Paraf mjesečno uprihođuje 420 eura, Epoha 327 eura, Provjeri 281 eura, Novi Svjetski Poredak 91 euro te Flash 27 eura. U usporedbi s vodećim mainstream medijima, poput Indexa, koji prema Similarwebu mjesečno putem Google oglasa uprihodi 489.146 eura, portal Logično (najuspješniji u pogledu ostvarenih prihoda) uprihodi oko 70 puta manje. No unatoč daleko manjim prihodima naspram mainstream medija, alternativni mediji svoju snagu crpe iz predane publike, volonterskog rada, kao i iz donacije svojih podržavatelja, koji su uvjereni da takvi mediji predstavljaju "borce za istinu". 
Takvim poslovnim modelom alternativni mediji predstavljaju ozbiljnu prijetnju, kako za novinarstvo tako i za javnost, javni interes, a u konačnici - demokraciju i društvo.
Alternativni mediji koji šire dezinformacije odvlače građane i građanke iz svjetla pluralističke javne rasprave u tamu osamljenih i zabačenih internetskih kutaka, u kojima nerijetko kruže dezinformacije i teorije zavjera. Konzumiranjem takvih sadržaja dolazi do dodatne polarizacije društva i javne rasprave oko relevantnih društvenih pitanja, što je pozicija iz koje je nemoguće postići društveni konsenzus. Umjesto doprinosa raspravi s drugačijim uvidima, dolazi do gubitka povjerenja u druge građane i građanke, institucije i medije; odbija se dijalog i rasprave s "drugom stranom", a prevladava uvjerenje kako se ne možemo pouzdati u odluke i volju građana i građanki - što predstavlja samu jezgru održivosti, legitimnosti i zdravlja demokracije. 
Pročitajte cijelu analizu o vdje .
 
© 2003 - 2024 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti