Jednoglasno prihvaćen prvi rebalans proračuna Grada Poreča

Porečki vijećnici preksinoć su na 4. sjednici Vijeća usvajanjem prvog rebalansa proračun povećali za oko 6,4 milijuna kuna, pa je sada ukupno "težak" 267,6 milijuna kuna. Sjednici je prisustvovalo 16 od ukupno 17 vijećnika, nije došao samo Dražen Prgić (HDZ). Rasprava je bilo, premda ne za sve točke dnevnog reda, ali zanimljivost ove sjednice jest u tome što su sve točke usvojene jednoglasno.

Tu "veliku slogu vladajućih i oporbe" primijetila je i u svojoj Facebook kolumni " Dnevnik sa galerije " prokomentirala i dugogodišnja (sada bivša) vijećnica Snježana Mekota kojoj je glasanje za izvršenje i rebalans proračuna bio najzanimljiviji dio sjednice Vijeća. Neki sadašnji vijećnici, naime, taj isti proračun krajem prošle godine nisu podržali, već su glasanje pokušali iskoristiti za rušenje gradonačelnika Edija Štifanića.
Moramo se složiti sa Mekotom da je netko u Vijeću trebao potegnuti aktualno pitanje pojašnjenja odustajanja uvođenja poreza na imovinu, zatim prijedloga novog Zakona o lokalnoj samoupravi (u vezi nedonošenja proračuna) i kompenzacija zbog promjene Zakona o porezu na dohodak, ali nikakvih pitanja ni vladajućih ni oporbe na spomenute teme nije bilo.

Rebalans proračuna obrazložila je pročelnica za financije Tatjana Matošević koja je istaknula da je osnivanje nove gradske ustanove Centar za pružanje usluga u zajednici Zdravi grad i predviđanje 1,5 milijuna kuna za njeno funkcioniranje glavni razlog ovih izmjena proračuna. Prema njenim riječima, prvim je izmjenama budžeta predloženo ostvarenje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka u visini od 267,6 milijuna kuna, čime se proračun povećava za dva posto, u što je ugrađen i višak sredstava iz prethodne godine u visini od skoro 186 tisuća kuna.

Među brojnim izmjenama koje je pročelnica navela izdvojeno je smanjenje pomoći iz inozemstva od subjekata unutar opće države za 22 posto, odnosno za 11,85 milijuna kuna (neće se, naime, ostvariti planirani primitak od 1,54 milijuna kuna od Fonda za zaštitu okoliša za sanaciju odlagališta Košambra i kapitalna pomoć od Ministarstva turizma za sufinanciranje plaža za 500 tisuća kuna). Istovremeno se u proračun ugrađuje nešto više od 241 tisuće kuna iz Ministarstva unutarnjih poslova za sufinanciranje radova na sanaciji opasnih mjesta, tj. za montažni rotor kod autobusnog kolodvora. Umanjen je primitak EU sredstava planiranih za izgradnju dječjih igrališta za ukupno 1,54 milijuna kuna, s obzirom da je Ministarstvo poljoprivrede ograničilo broj projekata koji se mogu prijaviti na Mjeru 7.4. na dva za svaku jedinicu lokalne samouprave, pa je Grad prijavio izgradnju vrtića u Dračevcu i Varvarima. Također, obrazložila je Matošević, skinuto je i 9,35 milijuna kuna za kapitalni projekt „Riznica povijesti za turizam budućnosti – revitalizacija baroknog kompleksa Sinchich“, jer natječaj iz europskih fondova još nije otvoren.

U sastavu rebalansa su i izmjene i dopune programa koje su svaki za svoj odjel predstavili pročelnici – Vesna Kordić za društvene djelatnosti i Marino Poropat za komunalni sustav.

Vijećnika Slavka Fornažara (HNS) zanimalo je zašto se, kad su krediti u pitanju, spominjao iznos od 280 tisuća kuna na ime interkalarne kamate. Pročelnica Tatjana Matošević pojasnila mu je da se radi o kamati koja se bankama, obično u visini redovne, plaća do trenutka prijenosa kredita u otplatu. U konkretnom slučaju, Grad tu kamatu plaća dok je investicija u tijeku, i to samo na iskorišteni dio kredita. Tonsku snimku možete poslušati ovdje: [dok2]

Izglasan je i polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna. Pročelnica Matošević pojasnila je u uvodu da je realizirano 85,2 milijuna kuna ukupnih prihoda, od čega je 66,3 milijuna posebnih i gotovo 19 milijuna kapitalnih prihoda. Na rashodovnoj strani ostvareno je 70,6 ukupnih rashoda od čega se 57,8 milijuna odnosi na tekuće rashode poslovanja, a gotovo 13 milijuna za nabavu nefinancijske imovine. Tako su ukupni prihodi i primici bili 90 milijuna kuna, a rashodi 70 milijuna. Višak od 19 milijuna kuna ne može se tako tretirati, pri čemu je pročelnica kazala da se o višku ne može govoriti do podnošenja godišnjeg obračuna proračuna.

IDS-ova vijećnika Eugen a Staniss u zanimalo je je li točno da je zaduženost Grada 16 posto i kad će se to smanjiti. Pročelnica je rekla da gradska tvrtka Parentium za izgradnju sportske dvorane Žatika otplaćuje dva kredita, jedan u kunama, drugi u eurima. Kredit u kunama ima kamatu ispod dva posto, a drugi je lani reprogramiran, tj. produljen je rok otplate do 2023., jer ga je trebalo u cijelosti platiti do 2018., što bi bio značajan teret za proračun. Ugovorena kamata za taj kredit kreće se malo ispod pet posto.

-Što se tiče novih kredita, zadužili smo se na temelju odluke vijeća za gradnju dviju škola, u Žbandaju i na Finidi. Najbolju ponudu dale su zajedno Privredna banka Zagreb i HBOR. PBZ odobrila 21,3 milijuna kuna za kamatu od 2,25 posto a HBOR 58,66 milijuna po kamatnoj stopi od 2,5 posto. Ukupno je to 80 milijuna kuna bez valutne klauzule, a kamatne stope su fiksne. U njihovu otplatu kreće se u listopadu 2018. godine, pa je trenutno opterećenje proračuna oko 11 posto. Stopa od 16 posto opterećenja je izračun s uključenim novim kreditima čija nam otplata tek slijedi. Manji kredit za Žatiku završava 2023. a veći kredit 2033. godine, a isto tako završavaju otplate kredita za škole, istaknula je pročelnica.

SDP-ov vijećnik Goran Gašparac kazao je kako mu se čini da je realizacija sredstava iz EU fondova premala a realizacija pomoći iz europskih fondova niska. Pročelnica Matošević odgovorila je da se u proračun  ugrađuju pomoći planirane za narednu godinu. Kako raspisivanje natječaja ovisi o središnjoj državi, a natječaji se u pravilu ne otvaraju, planirane iznose nakon rebalansa nema smisla držati u proračunu ako je sasvim izgledno da natječaja do kraja godine neće biti.

Nezavisnom vijećniku  Mauriziu Zennaru  zasmetalo je da je proračun prikazan premalo analitički, odnosno da bi stavke trebalo prikazati detaljnije. Pročelnica Matošević odgovorila mu je da je rebalans proračuna prikazan točno onako kako to zakon nalaže, dio informacija nalazi se u obrazloženju prijedloga rebalansa proračuna, a sve informacije o svim proračunskim stavkama vijećnici i građani na zahtjev mogu dobiti kad god to požele. Završetak diskusije obilježilo je verbalno prepucavanje vijećnika Zennara i vladajućih, odnosno predsjedavajućeg Deana Pauletića . Možete to poslušati ovdje: [dok1]

Uslijedile su četiri posljednje točke na dnevnom redu koje su vijećnici prihvatili također jednoglasnim dizanjem ruku i bez rasprave.

Da bi se proračun uopće mogao realizirati, obavezna je odluka o njegovom izvršavanju, što je akt koji ide uz svaki proračun, pojasnila je pročelnica Matošević, naglasivši da se u izmjene išlo zbog novog korisnika, tj. ustanove Zdravi grad.

Potom je izglasano da će dr. Andrea Arefijev iz Funtane, trenutno zaposlena u porečkoj ispostavi Zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, biti predložena za mrtvozornicu za područje Poreštine. Ta se odluka sada prosljeđuje Skupštini Istarske županije koja donosi konačnu odluku. Pročelnica za društvene djelatnosti Vesna Kordić pojasnila je da u Istri nedostaje još 14 mrtvozornika (trenutačno ih je imenovano tek 30) da bi se taj posao optimalno obavljao. Zbog toga se Gradu obratio Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije s molbom da Gradsko vijeće donese prijedlog o imenovanju jednog liječnika za područje Poreštine, a sve u cilju osiguranja kontinuiteta u obavljanju ovih poslova. U obrazloženju ove odluke također piše da se dr. Arefijev redovito stručno usavršava, dobro govori engleski i češki, a služi se i talijanskim jezikom.

Dosadašnja ravnateljica Gradske knjižnice Poreč, Irides Zović iz Vrsara, ponovno je imenovana na tu funkciju na mandat od četiri godine. Zović je bila jedina kandidatkinja koja se prijavila na natječaj, raspisan početkom proteklog kolovoza, a prijava koju je predala bila je potpuna i u skladu s traženim uvjetima, naglasila je Kordić. Zović dugo godina vodi knjižnicu, a po struci je diplomirana bibliotekarka i doktorica informacijskih znanosti, koja je zajedno sa svojim vrijednim bibliotekarskim timom pokrenula niz uspješnih projekata.

V. d. pročelnik Ureda Grada Božo Jelovac obrazložio je posljednju točku dnevnog reda koja je također prošla jednoglasno, a radi se o Sporazumu o osnivanju javne ustanove Javna vatrogasna postrojba „Centar za zaštitu od požara Poreč“ i prethodnoj suglasnosti na Statut te ustanove koji do sada nije postojao. Najvažnije novosti u sporazumu su veći iznosi kojima mogu samostalno raspolagati zapovjednik vatrogasaca – sada je to do 70 tisuća kuna a bilo je 20 tisuća, te Upravno vijeće JVP-a, koje je prije moglo odlučivati do 200 tisuća kuna, a sada ima pravo raspolagati iznosima do 300 tisuća kuna.

Sporazum je zadnji put donesen 2008., kada su pristupile novoosnovane općine Tar-Vabriga i Funtana. U međuvremenu su se promijenili propisi, dodao je Jelovac, odnosno Zakon o vatrogastvu i Zakon o ustanovama, koji su odredili da odluke o osnivanju donose gradska i općinska vijeća, jer su to nekad činila poglavarstva. Sporazum ima i manjih preinaka tehničkog karaktera, kao što je da (grado)načelnici imenuju članove Upravnog vijeća, pri čemu je novost da u tom tijelu svog predstavnika dobivaju i radnici. Jelovac je kazao da do sada Statuta nije bilo, pa je stoga predložen i taj akt kojemu vijećnici svih uključenih jedinica lokalne samouprave moraju dati prethodnu suglasnost.