Izvrsna večer u slavu Njegoša

Kultura
08.02.2013 17:57
B.Ž.
1
1
Ako je netko briljirao na večerašnjoj književnoj večeri u slavu Njegoša - koja se u povodu 200. godišnjice rođenja velikog pisca te vjerskog i svjetovnog poglavara Crne Gore održala u punoj prostoriji Doma Crnogoraca u Puli - onda je to književnik Daniel Načinović. Sve prisutne oduševio je i zgusnutom erudicijom i stihovima, kao i ogromnom količinom pozitivne energije.
- Petar Petrović Njegoš je zasigurno jedan od najvećih, ako ne u slavenskom svijetu i najveći pisac, ako govorimo o filozofsko-humanističkoj pronicljivosti koja se bavi glavnim pitanjima - svrhom čovjeka i smislom života. Njegoš sigurno tu stoji uz Dantea i Miltona, na samom vrhu književnosti, naglasio je Načinović te je dodao da je u tom smislu, iako mu je najpoznatije djelo "Gorski vijenac", Njegoš možda najjači, najjezgrovitiji i najsuptilniji u djelu "Luča mikrokozma".
Tu je posebno naglasio stih: "Sve se čovjek bruka s čovjekom, gleda majmun u zrcalo".
Nije Načinović preskočio ni Njegoševe bizarnosti poput pjesme "Noć skuplja vijeka", jedne od najljepših ljubavnih slavenskih pjesma, ali, u najplemenitijem smislu, i erotske pjesme, koju je, eto, napisao vladika koji se zavjetovao na celibat.
Moglo se čuti i da je Njegoš (1813. - 1851.) u svom svega 38 godina dugom životu dosta pobolijevao. Bio je iznimno naočita izgleda, a neslužbeno smo od jednog Crnogorca saznali da je bio visok 205 centimetra.
Ono što do danas frapira jest činjenica da je te jezične vrlo složene stihove i duboke filozofske uvide napisao gotovo samouk. Naime, Njegoš je imao tek nešto obrazovanja iz Cetinja i Boke Kotorske. Jednom je pisao iz glave bez ikakvih ispravaka na papir, ne izlazeći punih pet dana iz radne sobe.
Načinović je svoj nastup okrunio recitiranjem svoje lijepe čakavske pjesme "Zidarski sonet", koju je posvetio Njegošu, poručivši na kraju: "Čitajte Njegoša i razmišljajte!".
Prof. Dušan Roganović, predsjednik Zajednice Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Istarske županije, približio je okrutne okolnosti u kojima se u prvoj polovici 19. stoljeća, za Njegoševe vladavine, Crna Gora uspjela obraniti, iako tada opkoljena sa svih strana, a najviše ugrožena od Turaka i poturica.
Njegoš je, dodao je Roganović, živio i radio u doba romantizma, a svojim djelima stajao je tada uz bok Puškina, Ljermontova, Mažuranića…
O svom intimnom čitanju Njegoša kao i osobnoj strasti i naporu kojima je dosad prikupio čak 111 različitih izdanja "Gorskog vijenca" govorio je Nikola Škoko iz crnogorskog društva iz Peroja.
Stihovima iz "Gorskog vijenca" glumačku jednočinku nadahnuto su kreirali članica kazališne skupine Inat Sabina Aličić i pulski gimnazijalac Ugo Korani, uz mentorstvo profesora Filipa Zoričića.
U ime domaćina sve je pozdravio Božo Radulović iz pulske Zajednice Crnogoraca i Vijeća crnogorske nacionalne manjine. (Zoran ANGELESKI, snimio Dejan ŠTIFANIĆ)
© 2003 - 2024 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti