Između Eufrazijane i celle trichore nekad je bilo dvorište?

POREČ - Kako su prije 1.500 i više godina izgledali danas neveliki hodnik između Eufrazijeve bazilike i njene stare sakristije i mala, nisko nadsvođena prostorija kroz koju se dolazi u cellu trichoru, kriptu porečke katedrale, pokušat će naći odgovore stručnjaci kroz jučer započeta arheološko-konzervatorska istraživanja. Nastavak je to već višegodišnjeg projekta restauracije i prezentacije dijelova kompleksa Eufrazijane koji vodi konzervator i povjesničar umjetnosti dr. Ivan Matejčić iz Konzervatorskog odjela u Puli.

- Uz konzervatorsku zaštitu i interpretaciju nalaza, konačni cilj je objedinjavanje svih kulturno-povijesno važnih dijelova kompleksa Eufrazijane i omogućavanje njihova cjelovitog razgledavanja. Lani smo dovršili istraživanja, zaštitu, obnovu i predstavljanje nalaza u staroj sakristiji, a sada isti posao počinjemo i u ovim prostorijama. U ovoj prvoj fazi, koja će potrajati do Božića, na više ćemo mjesta sondirati podove i arheološki ih analizirati, ali i provjeriti statiku zidova i stupova da vidimo koliko i kako možemo u nastavku otkopati izvorne podove ovoga prostora. On je nedvojbeno u funkciji još iz vremena predeufrazijanskih bazilika. Moguće je da je to bio dio dvorišne poveznice između dviju crkvi. Kasnije je biskup Eufrazije, koji je u 6. stoljeću uz novu baziliku dao izgraditi i cellu trichoru, podigao razinu poda nasuvši prve mozaike. Nastojat ćemo istražiti i faze nadsvođivanja ovog prostora. Na kraju ostaje i sanacija celle trichore kako bismo i nju učinili dostupnom javnosti, kaže Matejčić. Uz njega u ovim početnim istraživanjima sudjeluje i arheolog dr. Ante Milošević iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu te statičar mr. Damir Čorko iz zagrebačkog Conexa, a građevinski radovi povjereni su starom partneru Ing-gradu iz Zagreba.

Inače, ovi su prostori bili istraživani za vrijeme Italije, krajem 20-ih i početkom 30-ih godina. »Istraživanja su vodili Ferdinando Forlati i Bruno Molajoli. Otkopali su dio podova do originalnih mozaika iz 5. stoljeća. U skladu s ondašnjim mogućnostima bili su to korektno izvedeni radovi, a iz toga vremena je i njihova prezentacija kroz ove otvore s kojih su se, doduše, poklopci rijetko dizali«, pokazuje Matejčić koga je prekjučerašnji plimni val posebno zabrinuo jer je more bilo naraslo i centimetar iznad tih mozaika. Riječ je o geometrijskim motivima tipičnim za to ranokršćansko razdoblje, stilski su slični ostalim podnim mozaicima iz predeufrazijanskih bazilika. »Oni su u grubo datirani u 5. stoljeće, ali se ne zna u koji dio. Usporedba nivoa podova pokazuje da je možda riječ o 'međufazi' što nas upućuje na to da ćemo povijesni presjek građevina na prostoru Eufrazijane morati i slojevitije prikazivati«, dodaje Matejčić.

Radove najvećim dijelom financira Ministarstvo kulture, a, kao i obično, pripomažu i Biskupski ordinarijat i Grad Poreč. Procjenjuje se da će se ovaj dio projekta restauracije i prezentacije Eufrazijane odvijati još tri godine i koštati oko tri milijuna kuna.

Napisao i snimio G. PRODAN