Izložba "Tolerancija" na 24. Sajmu knjiga u Istri

Mirko Ilić autor je koncepta izložbe koja je dočekala posjetitelje ovogodišnjeg Sajma knjige u Istri u holu Doma hrvatskih branitelja. Riječ je o međunarodnoj izložbi plakata naziva „Tolerancija“ koja putuje i pritom raste brojem radova, od početnog 21 plakata do sadašnjih 70 i još nema namjeru stati. Ideja o izložbi je nastala na Festivalu tolerancije u Ljubljani s ciljem da okupi najznačajnije dizajnere sa svih kontinenata te izloži njihova rješenja na predloženu temu – tolerancija.

Postav je do sada posjetio dvadesetak zemalja, a u Hrvatskoj je bio izložen ispred Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu (čiji je bivši učenik i sam autor) te ispred Muzeja suvremene umjetnosti. Javni prostor zajednički je nazivnik svakom postavu ove izložbe upravo radi neposrednog kontakta s publikom.

Neposrednost između značenja samog naziva izložbe i prolaznika- posjetioca najvještije je opisana riječima autora: „Najčešći razlozi netolerancije su pripadanje “pogrešnom” plemenu, “pogrešna” boja kože, “pogrešna” seksualna orijentacija,“pogrešna” religija. Tri od ova četiri “pogrešna” razloga prouzrokovana su rođenjem. A to je nešto za što osoba zapravo nije odgovorna, nije uopće u mogućnosti kontrolirati. Dakle, ne toleriraju te kakav si rođen. Dakle, bolje je da nisi rođen. Dakle, bolje je da ne postojiš, bolje je da si mrtav. Zar to nije užasno? Uz to, te tri “pogrešne” stvari čine maksimalno 10% naših razlika, u ostalih 90% smo isti. Želimo voljeti. Želimo biti voljeni. Želimo sigurnost. Želimo posao, hranu, vodu, krov nad glavom. Želimo dug život sebi i svojoj djeci. Zar to nije više razloga za toleranciju, nego netoleranciju? Ova izložba bi trebala biti mali vizualni podsjetnik na to.“

Ovogodišnji Sa(n)jam knjige u Puli posvećen je slobodi, a ona pojedincu i društvu ostaje nedostižan cilj ukoliko ne implementiramo toleranciju i empatiju u njezine temelje.

[slika4d]

Mirko Ilić rođen je 1956. u Bijeljini. Jedan je od pokretača grupe stripaša Novi kvadrat a u svojoj bogatoj karijeri ostvario je suradnje sa Miltonom Glaserom, Timeom; New York Timesom i Wall Street Journalom. Od 1999. vodi vlastitu tvrtku za grafički dizajn i 3D animaciju, ali i održava predavanja u vlastitim aranžmanima i po pozivu. Okupljanjem ovako velikog broja međunarodnih dizajnera svjedoči njegovom aktivističkom širenju kulture tolerancije i prihvaćanja.

Neki od inozemnih dizajnera i dizajnerica su Milton Glaser, Paula Scher, Yuko Shimizu, Slavimir Stojanović i Anur Hadžiomerspahić, a od domaćih su između ostalih i Boris Bućan i Dejan Kršić. Cjelovit popis autora možete pronaći na stranici Udruge bivših učenika ŠPUD-a Zagreb UBU. Izložba je otvorena do 9. prosinca.

Tekst i fotografije Ivana VOJNIĆ VRATARIĆ