Iz Hrvatske će otići 500 liječnika i 1.500 sestara
Ministar zdravlja Rajko Ostojić (Ognjen Alujević)
Ministar zdravlja Rajko Ostojić svoj je mandat, umjesto da što prije provede najavljene mjere, počeo saznanjem da mu sustav raspolaže s daleko manje novca od onoga što je očekivao. Zasad ne zna hoće li biti proračunskih injekcija za pokriće dugova koje je zatekao, no neće ih se, kaže, riješiti preko noći.
- Ne zvuči baš dobro kad ministar već u startu odustane od jednog od ključnih obećanja, onog o ukidanju zdravstvenog doprinosa za umirovljenike od tri posto.
- Kad postavljate dijagnozu, činite to na osnovu anamneze, kliničkog pregleda i laboratorijskih nalaza, dakle na temelju činjenica i argumenata. Tako sam i ja dao obećanje - koje i dalje mislim ispuniti - na osnovu, nažalost, netočnih izjava mog prethodnika da imamo najstabilniji financijski sustav u Europi. Ako je to tako, ako teče med i mlijeko, logičan je zaključak da napravimo civilizacijski pomak i umirovljenicima koji su cijeli život izdvajali za zdravstvo ukinemo taj porez. U svakom slučaju, inzistirat ću da ga barem smanjimo za 50 posto, i to tijekom ove godine. Dakle, nisam odustao, već sam rekao da ćemo smanjiti doprinos, a do kraja mandata, rastom BDP-a, i ukinuti. Smanjenjem s tri na 1,5 posto država bi izgubila nekih 20 milijuna kuna, što u odnosu na proračun od 22 milijarde nije puno, a pošteno je .
- Hoćete li dug HZZO-a uskoro svesti u zakonske rokove plaćanja? Kad će se sanirati dug bolnica?
- Dug bolnica je 3,6 milijardi kuna, a one imaju i dodatne 1,4 milijarde duga prema komitentnim bankama, za što pretpostavljam da imaju novac. Za pokriće tog duga traju pregovori s ministrom financija. Upravo zbog toga smo se složili da HZZO ne može izaći iz riznice. Naravno, HZZO treba pro futuro izaći iz nje, kad se bude uredno i na vrijeme financirao. Međutim, za to nam nedostaje gotovo pet milijardi kuna. Kad se to dogodi, onda će skupština osiguranika na čelu HZZO-a vrlo jasno reći s koliko novca posluju i oni će određivati budžete. To će biti olakšanje svim budućim političarima da, napokon, imaju osiguravajuću tvrtku koja nije dio riznice.
- Jeste li utvrdili gdje će se u zdravstvu štedjeti, hoće li se mijenjati bolnički limiti?
- Limite nećemo mijenjati, a što se tiče štednje, državni proračun će se raditi za sva ministarstva na istim osnovama. Ubrzo ćemo obznaniti na koju ćemo se taktiku odlučiti, smanjenje rashoda ili povećanje prihoda, ili pak kombinaciju. Mi ćemo se naravno prilagoditi toj taktici. Međutim, ne smijemo si dozvoliti da zdravstvo u štednji strada.
- Rok u kojem su se bolnice trebale očitovati o razlozima dugih lista čekanja je istekao. Što ste dobili?
- Većina bolnica poslala je izvješća, od nekih to još očekujemo, a iskristalizirala su se tri tipa problema. Najčešći je razlog dugih lista čekanja nedostatak materijala, dakle proteza, umjetnih kukova, leća..., a slijedi nedostatak aparature, osobito u kardiologiji. I treće, nekim županijskim bolnicama manjkaju ljudski resursi, liječnici određenih specijalnosti.
- Hoćete li spajati bolnice ili možda razdvojiti neke spojene u zadnje četiri godine?
- Moj je prethodnik svoj mandat počeo razdvajanjem šibenske i kninske bolnice, jedinih dviju koje su u zadnjih dvadeset godina bile fuzionirane. A onda je sredinom mandata zagrebačke bolnice spojio, bez prethodne analize, ne poštujući ni teritorijalni princip niti princip srodnih djelatnosti. Takvo nasilno spajanje rezultiralo je tužbom Ustavnom sudu i očekujem pravorijek. Ali, definitivno ćemo iz sastava KBC-a Sestara milosrdnica izdvojiti Kliniku za dječje bolesti u Klaićevoj. Plan je da pregovorom s Gradom Zagrebom, koji je osnivač i vlasnik još tri manje dječje bolnice, oformimo institut velike dječje bolnice.
- Hrvatsku godinama muči manjak liječnika, a ulaskom u EU taj bi problem mogao kulminirati. Jeste li se pripremili za "poljski scenarij"? Kako gledate na prijedloge da se plaće liječnika u osnovici izjednače sa sudačkim plaćama?
- Plaće liječnika, ako ih usporedimo s plaćama u EU-u, jesu niske, ali u usporedbi s drugim profesijama u Hrvatskoj, osim sa sudstvom, relativno su dobre. Nažalost, plaće profesionalaca u zdravstvu ne mogu se povećati, barem u prve dvije godine mandata, ali ćemo im zato pružiti zadovoljstvo da rade. Liječnike obiteljske medicine stimulirat ćemo da više obavljaju tzv. male zahvate te dobiju veću plaću, a liječnike u bolnici da napokon iskoriste svoje znanje i vještine.
- Kako ćete onda riješiti problem manjka liječnika, hoćete li ih uvoziti?
- Od pet grupa zdravstvenih profesija, u njih četiri već sada imamo manjak u odnosu na EU - to su medicinske sestre i tehničari, primalje, liječnici i farmaceuti, dok smo samo sa stomatolozima na jednakom nivou. Očekuje se da će 2013. godine u prvoj godini ulaska u EU iz Hrvatske otići oko 500 liječnika i 1.500 sestara, ali će se njih pedeset posto i vratiti za godinu-dvije. Radim s kolegom Jovanovićem na tome da se podignu upisne kvote na svim zdravstvenim fakultetima. Uređena država pozorno gleda što joj nedostaje, kakvo je stanje na tržištu rada, i kad vidi da ima manjak nekog kadra, povećava upisne kvote.
- Hoćete li liječnike osigurati od pogreške?
- Hoćemo. Mislim da svi moraju shvatiti da postoje liječničke pogreške, ali i one druge, pogreške sustava. Liječnike treba osigurati, ali svi moraju snositi u tome svoj dio tereta, od resorne komore do samih liječnika.
- Hoće li police dopunskog osiguranja biti skuplje ili jeftinije od današnjih 130 kuna?
- Ona od 130 kuna bit će jednaka ili skuplja, jer je to polica za bogate. Ako budemo štedjeli unutar sustava i smanjivali zdravstveni doprinos za umirovljenike, razmišljamo o tome da uvedemo višu cijenu polica za nas s višim plaćama.
- Kad ćete revidirati ugovore s privatnim poliklinikama i što ćete zadržati
- Još ne znam ni koje su to poliklinike, nisam se time još bavio. U hijerarhiji prioriteta ispred toga je bila reorganizacija Hitne medicinske pomoći, novi Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji i analiza lista čekanja. Po neslužbenim podacima, 600 do 700 milijuna kuna odlazi u privatne klinike. Privatno-javno partnerstvo je vrlo poželjno, ali samo kad javni sektor ne može pružiti neku uslugu. Međutim, u ovom času javni zdravstveni sektor nije dobro iskorišten. S druge strane, svi privatnici su dobrodošli. Oni mogu nuditi što hoće, gdje hoće i kako hoće, ali ne isključivo i samo na teret javnog osiguranja. Ma gledajte, neke privatne klinike više od 50 posto prihoda imaju iz HZZO-a. Toga u uređenim državama nema. To nije pošteno. Privatnici da, ali s čistim računima. (Razgovarala Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ/Novi list)
CIJELI INTERVJU U TISKANOM IZDANJU OD PETKA
- Ne zvuči baš dobro kad ministar već u startu odustane od jednog od ključnih obećanja, onog o ukidanju zdravstvenog doprinosa za umirovljenike od tri posto.
- Kad postavljate dijagnozu, činite to na osnovu anamneze, kliničkog pregleda i laboratorijskih nalaza, dakle na temelju činjenica i argumenata. Tako sam i ja dao obećanje - koje i dalje mislim ispuniti - na osnovu, nažalost, netočnih izjava mog prethodnika da imamo najstabilniji financijski sustav u Europi. Ako je to tako, ako teče med i mlijeko, logičan je zaključak da napravimo civilizacijski pomak i umirovljenicima koji su cijeli život izdvajali za zdravstvo ukinemo taj porez. U svakom slučaju, inzistirat ću da ga barem smanjimo za 50 posto, i to tijekom ove godine. Dakle, nisam odustao, već sam rekao da ćemo smanjiti doprinos, a do kraja mandata, rastom BDP-a, i ukinuti. Smanjenjem s tri na 1,5 posto država bi izgubila nekih 20 milijuna kuna, što u odnosu na proračun od 22 milijarde nije puno, a pošteno je .
- Hoćete li dug HZZO-a uskoro svesti u zakonske rokove plaćanja? Kad će se sanirati dug bolnica?
- Dug bolnica je 3,6 milijardi kuna, a one imaju i dodatne 1,4 milijarde duga prema komitentnim bankama, za što pretpostavljam da imaju novac. Za pokriće tog duga traju pregovori s ministrom financija. Upravo zbog toga smo se složili da HZZO ne može izaći iz riznice. Naravno, HZZO treba pro futuro izaći iz nje, kad se bude uredno i na vrijeme financirao. Međutim, za to nam nedostaje gotovo pet milijardi kuna. Kad se to dogodi, onda će skupština osiguranika na čelu HZZO-a vrlo jasno reći s koliko novca posluju i oni će određivati budžete. To će biti olakšanje svim budućim političarima da, napokon, imaju osiguravajuću tvrtku koja nije dio riznice.
- Jeste li utvrdili gdje će se u zdravstvu štedjeti, hoće li se mijenjati bolnički limiti?
- Limite nećemo mijenjati, a što se tiče štednje, državni proračun će se raditi za sva ministarstva na istim osnovama. Ubrzo ćemo obznaniti na koju ćemo se taktiku odlučiti, smanjenje rashoda ili povećanje prihoda, ili pak kombinaciju. Mi ćemo se naravno prilagoditi toj taktici. Međutim, ne smijemo si dozvoliti da zdravstvo u štednji strada.
- Rok u kojem su se bolnice trebale očitovati o razlozima dugih lista čekanja je istekao. Što ste dobili?
- Većina bolnica poslala je izvješća, od nekih to još očekujemo, a iskristalizirala su se tri tipa problema. Najčešći je razlog dugih lista čekanja nedostatak materijala, dakle proteza, umjetnih kukova, leća..., a slijedi nedostatak aparature, osobito u kardiologiji. I treće, nekim županijskim bolnicama manjkaju ljudski resursi, liječnici određenih specijalnosti.
- Hoćete li spajati bolnice ili možda razdvojiti neke spojene u zadnje četiri godine?
- Moj je prethodnik svoj mandat počeo razdvajanjem šibenske i kninske bolnice, jedinih dviju koje su u zadnjih dvadeset godina bile fuzionirane. A onda je sredinom mandata zagrebačke bolnice spojio, bez prethodne analize, ne poštujući ni teritorijalni princip niti princip srodnih djelatnosti. Takvo nasilno spajanje rezultiralo je tužbom Ustavnom sudu i očekujem pravorijek. Ali, definitivno ćemo iz sastava KBC-a Sestara milosrdnica izdvojiti Kliniku za dječje bolesti u Klaićevoj. Plan je da pregovorom s Gradom Zagrebom, koji je osnivač i vlasnik još tri manje dječje bolnice, oformimo institut velike dječje bolnice.
- Hrvatsku godinama muči manjak liječnika, a ulaskom u EU taj bi problem mogao kulminirati. Jeste li se pripremili za "poljski scenarij"? Kako gledate na prijedloge da se plaće liječnika u osnovici izjednače sa sudačkim plaćama?
- Plaće liječnika, ako ih usporedimo s plaćama u EU-u, jesu niske, ali u usporedbi s drugim profesijama u Hrvatskoj, osim sa sudstvom, relativno su dobre. Nažalost, plaće profesionalaca u zdravstvu ne mogu se povećati, barem u prve dvije godine mandata, ali ćemo im zato pružiti zadovoljstvo da rade. Liječnike obiteljske medicine stimulirat ćemo da više obavljaju tzv. male zahvate te dobiju veću plaću, a liječnike u bolnici da napokon iskoriste svoje znanje i vještine.
- Kako ćete onda riješiti problem manjka liječnika, hoćete li ih uvoziti?
- Od pet grupa zdravstvenih profesija, u njih četiri već sada imamo manjak u odnosu na EU - to su medicinske sestre i tehničari, primalje, liječnici i farmaceuti, dok smo samo sa stomatolozima na jednakom nivou. Očekuje se da će 2013. godine u prvoj godini ulaska u EU iz Hrvatske otići oko 500 liječnika i 1.500 sestara, ali će se njih pedeset posto i vratiti za godinu-dvije. Radim s kolegom Jovanovićem na tome da se podignu upisne kvote na svim zdravstvenim fakultetima. Uređena država pozorno gleda što joj nedostaje, kakvo je stanje na tržištu rada, i kad vidi da ima manjak nekog kadra, povećava upisne kvote.
- Hoćete li liječnike osigurati od pogreške?
- Hoćemo. Mislim da svi moraju shvatiti da postoje liječničke pogreške, ali i one druge, pogreške sustava. Liječnike treba osigurati, ali svi moraju snositi u tome svoj dio tereta, od resorne komore do samih liječnika.
- Hoće li police dopunskog osiguranja biti skuplje ili jeftinije od današnjih 130 kuna?
- Ona od 130 kuna bit će jednaka ili skuplja, jer je to polica za bogate. Ako budemo štedjeli unutar sustava i smanjivali zdravstveni doprinos za umirovljenike, razmišljamo o tome da uvedemo višu cijenu polica za nas s višim plaćama.
- Kad ćete revidirati ugovore s privatnim poliklinikama i što ćete zadržati
- Još ne znam ni koje su to poliklinike, nisam se time još bavio. U hijerarhiji prioriteta ispred toga je bila reorganizacija Hitne medicinske pomoći, novi Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji i analiza lista čekanja. Po neslužbenim podacima, 600 do 700 milijuna kuna odlazi u privatne klinike. Privatno-javno partnerstvo je vrlo poželjno, ali samo kad javni sektor ne može pružiti neku uslugu. Međutim, u ovom času javni zdravstveni sektor nije dobro iskorišten. S druge strane, svi privatnici su dobrodošli. Oni mogu nuditi što hoće, gdje hoće i kako hoće, ali ne isključivo i samo na teret javnog osiguranja. Ma gledajte, neke privatne klinike više od 50 posto prihoda imaju iz HZZO-a. Toga u uređenim državama nema. To nije pošteno. Privatnici da, ali s čistim računima. (Razgovarala Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ/Novi list)
CIJELI INTERVJU U TISKANOM IZDANJU OD PETKA
