Ivan Gerometta, načelnik Općine Vrsar: uz more, djeca su naš najveći kapital

Općina Vrsar ima nešto više od 2000 stanovnika u devet naselja i proračun od devet milijuna eura. Kad na mrežnim stranicama kliknete na naslov „transparentnost proračuna“ otvara se pregled isplata, a u holu općinske uprave, među nizom obavijesti i formulara stoji i anketni listić za ocjenu zadovoljstva radom općinskih službenika. Načelnik Ivan Gerometta, pravnik po struci i član IDS-a, troši svoj drugi mandat na čelu Općine. Na prošlim izborima bio je jedini kandidat za načelnika i dobio 80 posto glasova birača. Stranka je odlučila da će na ovogodišnje izbore izaći s drugim kandidatom. Zato nas je najprije zanimalo što o tome misli načelnik Gerometa. A on samo kratko kaže da povjerenje birača može tražiti i stranački neovisan kandidat.

„Nisam još ništa odlučio, ali mislim da sve što je učinjeno u ovih osam godina govori jesam li bio uspješan. Bio sam mlad i moje je dotadašnje iskustvo sa suda bilo sasvim drugačije. Morao sam puno toga naučiti. Učio sam brzo. U osam godina napravljeno je puno posla, uloženo više od 20 milijuna eura u javnu i komunalnu infrastrukturu. Dobar dio toga iznosa dobili smo iz europskih fondova. Osim toga privodimo kraju pregovore, otkupe i zamjene zemljišta za projekte o kojima se odavno govori, kao što su POS stanovi. Osobno mi je jako važno što u Vrsaru nema pretjerane gradnje kao drugdje uz obalu. Maksimalno smo sačuvali prostor, premda postoji pritisak građevinskog lobija. Mislim da je važno graditi samo za lokalno stanovništvo i očuvanje Vrsara“, kaže Gerometa.

Zanima nas kako je završila priča o njegovoj plaći. Podsjetimo: nakon odluke Vlade o podizanju osnovice plaće za sve dužnosnike, načelniku Vrsara plaća bi narasla za 80-ak posto (nešto više od tri tisuće eura), pa je od Vijeća tražio korekciju koeficijenta, kako bi povećanje njegove plaće bilo u postotku jednako kao i povećanje plaća ostalim zaposlenima. Sazvana je elektronska sjednica jer je trebalo uskladiti već sljedeću plaću, a radilo se o svega nekoliko dana. Ministarstvo je tu sjednicu poništilo uz obrazloženje kako nisu postojali izvanredni uvjeti za sazivanje elektronske sjednice. U Gerometinoj imovinskoj kartici ažuriranoj u siječnju stoji da mu je neto plaća 2.597 eura. „Da, to je točan iznos, a Vijeće je odluku donijelo naknadno. Moja je plaća slična onoj koju prima načelnik Funtane i mislim da je to realno“, veli Gerometta.

Pitamo ga i o prošlogodišnjim teškim pregovorima sa sindikatom zaposlenih u Dječjem vrtiću „Tići“, a dok tumači kako su upravo okončani kolektivni pregovori, službenica donosi na potpis dokument kojim se povećavaju plaće zaposlenih u toj općinskoj ustanovi do 10 posto, ovisno o radnom mjestu. „Nikada ne štedimo na djeci. Pokrivamo im izlete, izlazimo ususret kada god je to moguće, a kada je država preuzela pokrivanje troška udžbenika, mi smo odlučili pokriti trošak radnih bilježnica. Uz more, djeca su naš najveći kapital i zato je svaki novčić potrošen na djecu zapravo ulaganje“, kaže načelnik Vrsara. I sportska dvorana koja je dovršena nedugo nakon izbora 2021. godine velikim dijelim služi djeci i mladima, jer je to mjesto koje za treninge koriste klubovi koji okupljaju petstotinjak malih i velikih Vrsarana i Vrsaranki. Osim toga, u dvoranu je preseljena ljekarna, koja se do tada nalazila u središtu starog grada i bila teško dostupna starijima, a Općina pokriva trošak najma liječničke ambulante u dvorani- „Mještani su jako zadovoljni našom sadašnjom liječnicom za koju se nadamo da će nam još dugo ostati raditi a Općina mora stvoriti uvjete da zdravstvena zaštita bude lako dostupna građanima. Naša dvorana ne donosi dobit, posluje s gubitkom, ali ni od škole ne očekujemo komercijalni uspjeh. Organiziraju se različite sportske priredbe i važno je da postoje uvjeti za treninge za domaće i za sportska natjecanja. Kafić u dvorani je u višegodišnjem zakupu a jedan prostor zakupila je psihoterapeutkinja. Meni se čini da je ta investicija ispunila svrhu“.

Kako je spomenuo da su vrsarska gradilišta prvenstveno u službi domaćeg stanovništva, pitamo načelnika do kuda se stiglo s programom dodjele općinskog zemljišta u Flengima i Bregima za gradnju obiteljskih kuća. Prije nekoliko godina provedena je anketa i javilo se svega nekoliko zainteresiranih građana. U Flengima je problem bila neusklađenost katastra i stvarnog stanja na terenu, ali nakon što se dovrši gradnja ceste, izradit će novu parcelaciju i provjeriti postoji li interes. U Bregima se grade dvije obiteljske kuće, ostali su odustali jer je cijena građenja višestruko narasla. „Očito naši građani koji nemaju riješeno stambeno pitanje trebaju drugačiji model. Razmišljamo i o mogućnosti da Općina gradi stanove za svoje građane koji bi ih mogli kupiti po cijeni gradnje. Program POS stanova privodimo kraju. Sve smo dogovorili s APN-om i gradit će se 32 stana u četiri zgrade. Imamo pravomoćnu građevinsku dozvolu i čekamo izvedbeni projekt da bismo mogli krenuti u javnu nabavu. Konkretne informacije imat ćemo sljedećeg mjeseca“, entuzijastično odgovara Gerometta.

Spominje nam da je čitaonica u nekadašnjoj zgradi škole ponovno u funkciji nakon što je zgrada poharana u požaru. Srećom, čitaonica nije bila bitno oštećena, ali trebalo je sanirati krov i urediti sanitarni čvor da bi ponovno funkcionirala. Za saniranje čitave zgrade računaju s novcem iz europskih fondova, budući da zbog starosti zgrade od osiguranja nisu uspjeli dobiti značajno obeštećenje. „To je velik i lijep objekt na izvrsnoj poziciji i treba ga sačuvati za potrebe građana. U starom gradu se može i živjeti i poslovati, pokazuju to u zadnje vrijeme otvoreni restorani i prodavaonice. Još nam ostaje urediti parter Trga Degrassi i okolnih ulica, za što je gotov projekt i urediti promet. Planiramo posljednjeg tjedna svibnja početi s uslugom besplatnog prijevoza manjim vozilima iz Brostolada u centar povijesne jezgre. To bi trebalo funkcionirati do prvog tjedna u rujnu, a bude li potrebe produžit ćemo na čitavu godinu. To je jeftinije od gradnje parkirališne zgrade o kojoj se ranije razmišljalo“, kaže načelnik.

A do kuda je stigla obnova sportskog aerodroma čiji je sada vlasnik Općina, a koju je Gerometta obećao? Saznajemo da je u toku izrada glavnog projekta, nakon što su se dugo hrvali s imovinsko pravnim pitanjima. Sada je taj dio riješen, ali Općina to ne može sama financirati. Čisto vlasništvo i građevinska dozvola nužni su uvjet da bi se javili za potporu iz europskih i nacionalnih izvora. U međuvremenu ostaje urediti postojeće objekte.

I projekt gradnje poslovno servisne zone na čekanju je zbog toga što je trebalo najprije otkupiti dijelove zemljišta na novoj lokaciji, nakon što nisu uspjeli dogovoriti korištenje državnog zemljišta. Nova lokacija je između aerodroma i Flengi, u toku je izmjena prostorno planske dokumentacije i izrada studije utjecaja na okoliš. Gerometta kaže da će i gradnja ove zone mahom biti od koristi lokalnim poduzetnicima, jer zbog udaljenosti od Istarskog ipsilona nije zanimljiva za skladišta velikih tvrtki izvan Vrsara.

Planirano uređenje informativnog punkta s kafićem i sanitarnim čvorom na ulazu u Park skulptura Dušana Džamonje nije ostvareno jer imaju problema s ishođenjem građevinske dozvole na temelju prilično starog projekta, pa će pokušati s lokacijskim dozvolama za uređenje u nekoliko faza. „Novac je osiguran. Nije to ni velika investicija ni veliki zahvat u prostoru, nego je, eto, složeno iz drugih razloga“, kaže Gerometta.

Ali, uspjeli su završiti interpretacijski centar More More, opremljen je u starogradskoj jezgri europskim novcem, u funkciji je bio već ljetos. Izvan sezone ga je moguće posjetiti u dogovoru s Općinom, a tek u svibnju planiraju svečano otvorenje. Načelnik Gerometta pohvaljuje Turističku zajednicu i agilnu direktoricu – u prošloj sezoni organizirali su 47 događanja s velikim odazivom. Planiraju uređenje interpretativnog centra u bivšem kamenolomu Montraker uz minimalne intervencije. Pretpostavljaju da bi taj dio vrsarske baštine tada postao još zanimljiviji turistima a istovremeno bi promovirali Ljetnu kiparsku školu, nabraja načelnik i zaključuje: „Za Vrsar važno imati puno sadržaja koji će utjecati na povećanje kvalitete turističkog proizvoda jer će to pomoći produžiti sezonu uz manji broj gostiju. Treba znati stati i reći dosta. Ne samo u Vrsaru, nego u čitavoj Istri, prije nego sve ode u nepovrat. Ne možemo dozvoliti da nam zbog broja turista gradići pucaju po šavovima.“