Istrom zuji 480 milijuna pčela

Iako bi pčelarska sezona kalendarski već trebala biti gotova, a pčele u košnicama ulaziti u tzv. fazu klupka i pripremati se za zimsko mirovanje, zbog neuobičajeno visokih temperatura i izostanka za ovo doba godine uobičajenih mrazova, one su još aktivne. Štoviše, pčelari s terena javljaju da pčele još unose pelud u košnice, a to znači da su i legla još aktivna.

Predsjednik pazinske pčelarske udruge Lipa Ranko Anđelini prenosi nam zabrinutost srednjoistarskih pčelara takvim razvojem situacije, jer bi se moglo dogoditi da pčele počnu umirati od gladi. Naime, poremećen prirodni ciklus koji je produljio njihovu zimsku aktivnost potiče ih na povećanu potrošnju mednih zaliha, koje, strahuje se, neće dostajati za cijelu zimu.

Takav bi epilog kalendarske godine prilično uzdrmao relativno uspješnu pčelarsku godinu, veli Anđelini. Glavni dio sezone protekao je u znaku jako dobre bagremove paše. Navještaj odlične sezone malo su poremetile kasnije vremenske prilike pa je prinos kestenovog i livadnog meda bio puno manji od uobičajenog. Ove će godine u Istri biti vrlo malo čistog kestenovog meda, a mjestimične suše umanjile su i prinos livadnog. Posljedično, pčele su na tim sušnijim lokacijama smanjile svoja legla, što je pogodovalo intenzivnijem razmnožavanju nametnika varoze, koja se zbog blage klime i dalje nesmetano širi pa će pčelari najkasnije u prosincu morati početi sa zaštitnim mjerama, odnosno liječenjem pčelinjaka.

Biološka lutrija tako je istarskim pčelarima donijela prvo dobitak, a zatim navijestila gubitak. Iako su jesen i zima za njih razdoblja češćeg održavanja edukacijskih programa i predavanja, na košnice će morati još malo pripaziti. Ova je pčelarska sezona specifična i po još jednom skoro sasvim dovršenom poslu: napokon je izrađen katastar pčelara i pčelinjaka i s velikom približnom točnošću znamo koliko pčelara i pčela "živi i radi" u Istarskoj županiji.

Osim pčelara učlanjenih u udruge evidentirani su i oni izvan njih, GPS uređajima određene su točne lokacije pčelinjaka i popisane baš sve proizvodno aktivne košnice, a ti su podaci sada javno dostupni putem Hrvatskog pčelarskog saveza.Po dosad obrađenim informacijama, u Istri djeluju 322 pčelara koji ukupno imaju 11.913 košnica raspoređenih na 481 lokaciji - pčelinjaku. Dvadesetak posto košnica istarskih pčelara mobilno je, pčelari ih tijekom sezone sele na plodnije paše, uglavnom od obale prema unutrašnjosti Istre, ali i na područje Gorskog kotara, Like i kvarnerskih otoka.

Uz procjenu da u svakoj aktivnoj košnici živi po 40 tisuća pčela, možemo reći da u cijeloj Istarskoj županiji obitava 480 milijuna tih marljivih i korisnih kukaca. I jedan podatak od ekonomskog značaja: uz prosječan prinos od 20 kilograma meda po košnici godišnje, sada možemo tvrditi da se u Istri u jednoj godini proizvede 240 tona meda, a njegova je ukupna (teoretska) vrijednost, uz prosječnu veleprodajnu cijenu od 17 do 20 kuna za kilogram, oko 4,8 milijuna kuna. Procjenjuje se da je još između pet i deset posto pčelara ostalo nepopisano pa istarske pčelarske udruge pozivaju sve koji nisu evidentirani da im se jave, makar imali samo jednu košnicu. (D. ŠIŠOVIĆ)