Istrani se spašavaju špežom u Kopru

Dok iz Vlade uvjeravaju građane da hrana, nakon povećanja PDV-a s 23 na 25 posto, nije poskupjela, a ulaskom u Europsku uniju morat ćemo se odreći i nulte stope PDV-a, sindikati upozoravaju da je ovakvo stanje neodrživo te pod hitno traže smanjenje stope PDV-a na hranu.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, poručuje Vladi da, ukoliko se već po cijenama energenata usklađuju s Europom, da onda to učine i po pitanju poreza na hranu.

- U našoj projekciji košarice na hranu mjesečno otpada oko 40 posto, dok u košarici koju izrađuje Državni zavod za statistiku udio prehrane iznosi oko 31,32 posto, pojašnjava Sever uz riječi da smanjenje PDV-a s 25 na pet posto ne bi pojeftinilo košaricu za 20 posto jer se na mlijeko i kruh primjenjuje nulta stopa PDV-a, no i ušteda od 15-ak posto već bi bila i više nego značajna po građane.

Odgovarajući da, nažalost, zna da je ovaj prijedlog nerealan navodi da je to isključivo stoga što aktualna Vlada ide za mahnitim punjenjem proračuna. Pritom se, veli, zaboravlja da se on puni jedino zaradom od većeg PDV-a, višim cijenama struje i plina, a što se sve lomi na standardu građana.

- Građani više nemaju gdje štedjeti, odavno su prestali ulagati u kućanske aparate, stanove i kuće, odavno štede na odjeći i obući. Prehrana im je, nažalost, ostao jedini prostor gdje još mogu uštedjeti koju kunu budući da račune za komunalije i kredite naprosto moraju platiti, veli Sever

Hrvatska sa stopom od 25 posto ima gotovo najveći PDV na prehrambene proizvode izuzev na kruh i mlijeko, u odnosu na članice EU-a, upozoravaju iz Nezavisnih hrvatskih sindikata. Istu stopu poreza imaju tek Danska i Švedska koje su, što se standarda života tiče, puno svjetlosnih godina ispred naše zemlje, te Mađarska.

Austrija na prehrambene proizvode ima stopu poreza od deset posto, PDV na prehrambene proizvode u Belgiji iznosi tek šest posto, u Francuskoj 5,5, u Njemačkoj sedam, Grčkoj osam, Mađarskoj 12 te Finskoj 17 posto.Sever podjeća da velik dio građana Hrvatske kupuje izvan svoje zemlje. Dok Istrani odlaze u Sloveniju i Italiju, drugi odlaze u Austriju, Mađarsku, Srbiju te Bosnu i Hercegovinu.

Iako se Hrvatima porez vraća, u Italiji, kako bi ostvarili povrat poreza, moraju potrošiti više od 150 eura (oko 154 eura), dok im se u Sloveniji on vraća već nakon potrošenih 50 eura. Zbog toga mnogima, umjesto Trsta, omiljeno mjesto za kupovinu sve više postaje Kopar. (Piše Borka PETROVIĆ)