Istrani na bolovanju u prosjeku 5 dana

U prvih šest mjeseci ove godine Istrani su bili na bolovanju ukupno 430.348 dana pa ispada da je svaki radnik bolovao u prosjeku pet dana. Iako po ovim podacima Istarska županija nije u vrhu, premašila je državni prosjek po stopi bolovanja.

Na razini Hrvatske stopa je bila 3,29 posto, dok u područnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u Pazinu, koji pokriva područje Istre, ona iznosi 3,36 posto. Najniža je u područnom uredu u Varaždinu (2,72 posto), a najviša na bjelovarskom području (3,69 posto).

Gledajući samo stopu bolovanja koja ide na teret sredstava HZZO-a, a ne i onu koju plaća poslodavac, u istom je razdoblju u Hrvatskoj iznosila 1,71 posto, a u prvih šest mjeseci prošle godine 1,76 posto.

U HZZO-u ističu da su zadovoljni ovim podacima te da je pojačana kontrola dovela u 2011. do daljnjeg smanjenja stope bolovanja, a time i financijskih ušteda koje su iskorištene za povećanje kvalitete zdravstvene zaštite.

- Kao uzroci kratkih bolovanja i dalje su najčešće bolesti dišnog sustava, slijede bolovanja koja se uzimaju zbog njege i pratnje oboljelog člana obitelji, u pravilu djece, te bolovanja zbog komplikacija trudnoće.

Što se dugih bolovanja tiče, primat drže oboljenja lokomotornog aparata. Uočen je i porast bolovanja zbog stresa i mobinga u odnosu na ranije godine, kazala je ovlaštena doktorica HZZO-a za Istru dr. Danica Sredanović.

Po podacima iz 2009., a to su najsvježiji objavljeni podaci Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, Istrani su otišli na pregled kod liječnika više od 800 tisuća puta, u prosjeku je građanin otišao u ambulantu primarne medicine 3,7 puta godišnje. Gotovo polovicu svih pregleda ostvarili su upravo radno sposobni građani u dobi od 20 do 64 godine.

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti najčešće se dolazi zbog bolesti dišnog sustava (21,2 posto), slijede bolesti cirkulacijskog sustava (10,1) te bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnoga tkiva (9,6).

U Općoj bolnici u Puli te su godine bila 19.222 pacijenta koja su u prosjeku ležala 8,8 dana, a ukupno 169.746 dana. Najduže su se pacijenti zadržavali zbog duševnih poremećaja i poremećaja u ponašanju (13,5 dana), zatim bolesti krvi i krvožilnog sustava (13,1) i bolesti cirkulacijskog sustava (13).

U ambulantama medicine rada u Istarskoj županiji prije dvije godine preventivno je pregledano 18.076 radnika, a patološko stanje utvrđeno je u 1.392 slučaja te je predložena promjena radnog mjesta za 56 radnika. Kod 224 radnika pregledom je ustanovljeno da su zbog bolesti zadobivenih na poslu nesposobni za rad, a njih 45 trajno. (M. JERIN)